Dolaze nam prve hrvatske narodne obveznice, prozvane “narodne” jer po prvi puta će primarna ponuda biti ponuđena direktno hrvatskim građanima u minimalnom iznosu od 500 eura po pojedinačnom ulaganju. S obzirom da medijalna hrvatska plaća iznosi 900 eura, iznos možda i nije najprimjereniji.
No, ovaj iskorak i odluku države treba svakako pozdraviti. Ponude obveznica svojim građanima uobičajena je praksa u svim razvijenim zemljama. Vjerujem da se država na ovaj iskorak odlučila i sagledajući nevjerojatan i neiskorišten potencijal štednje građana u bankama koji višestruko premašuje izdanje obveznica i procjenjuje se na 35 milijardi eura. Hrvati trenutno na pasivne kamate u banci dobivaju u prosjeku 0,28%, svakako manje od očekivane kuponske stope koje će biti ponuđene za narodne obveznice.
Prihod od kamata
Jedan od razloga zašto pozdravljam ovu inicijativu jest taj što se očekuje da će doprinijeti financijskoj pismenosti građana. Većina hrvatskih građana razumije da je kamatna stopa iznos koji se isplaćuje godišnje na glavnicu. Ukoliko investirate 1000 eura u narodnu obveznicu, prve godine vaša očekivana kamata biti će 30-40 eura, a na kraju druge godine po dospijeću dobit ćete još toliko. To znači da će vaš ukupni prihod od kamate u narodne obveznice iznositi 60-80 eura. Prihod od ostvarene kamate uložene u narodne obveznice možemo odmah usporediti sa bankovnom štednjom.
Ako oročite 1000 eura na bankovni račun na dvije godine, ostvarit ćete ukupan prihod od kamate od 5,6 eura. Treba naglasiti da je prihod od kamate na bankovnom računu oporeziv po stopi od 10%, plus prirez, dok je prihod od kamate na narodne obveznice neoporeziv. Vaša efektivna stopa povrata ulaganja u obveznice bit će jednaka prinosu do dospijeća, koji će biti različiti od kamatne stope obveznice ukoliko će cijena izdanja biti manja ili viša od nominalne obveznice (dakle u konkretnom primjeru, cijena može biti manja ili veća od 1000 eura).
Minimalni prinos do dospijeća biti će objavljen u javnom pozivu, a onaj konačan po objavi konačnih uvjeta izdanja i ovisit će o interesu građana i institucionalnih ulagatelja za obveznicom. Ulaganje u hrvatske državne obveznice nose iznimno male rizike, i to je ono o čemu treba voditi računa pri ulaganju jer nikako nije dovoljno usporediti samo povrate na ulaganje, nego povrate razmjerno riziku ulaganja.
Puno rizičnija su ulaganja u dionice, a također i u nekretnine. No rizici ulaganja u obveznice ipak postoje, a većina ih je navedena u prospektu izdanja koji, na žalost, malo tko pročita prije odluke o ulaganjima. Od rizika ulaganja u narodne obveznice izdvojila bih dva. Prvi je rizik od inflacije.Ukoliko će stopa inflacije biti veća od prinosa do dospijeća na obveznicu, realna stopa prinosa na obveznicu bit će negativna.
Europska komisija je 13. veljače objavila prognoze kretanja glavne potrošačke inflacije za Hrvatsku (HICP) koja je u 2022. iznosila 10.7%, a prema prognozama očekuje se da HICP inflacija iznosi 6.5% u 2023., te 1.6% u 2024.
Ukoliko uzmemo u obzir ova očekivanja Europske komisije, čini se da bi realni prinos na narodnu obveznicu mogao biti ili blago negativan ili približno jednak nuli, a to je također nešto o čemu hrvatski građani trebaju voditi računa. Razlika između nominalnih i realnih prinosa je taj što je realni prinos korigiran za pad kupovne moći koja je izravna posljedica inflacije, a o tome svakako treba voditi računa. No u tom kontekstu, treba naglasiti da je realni prinos od ostvarene kamate na oročenu bankarsku štednju značajno više u “crvenom”.
Razmotrite rizike
Drugi rizik narodne obveznica koji bih izdvojila je nelikvidnost. Većina hrvatskih obveznica su nelikvidne te ulagači drže obveznice do dospijeća. S obzirom da hrvatska država neće oporezovati kapitalne prinose ako se obveznica drži do dospijeća, za očekivati je da se niti ova narodna obveznica neće razlikovati.
Kao zaključak, treba naglasiti da je najbolja strategija ulaganja ona diversificiranog portfelja na više klasa imovina, stoga za sve ulagače koji nemaju obveznice, ili imaju one manjih prinosa usporedivog rizika, ulaganje u narodne obveznice svakako treba razmotriti. Između narodnih obveznica i štednje u banci, dvojbe zapravo i nema – puno je isplativije i sigurnije ulaganja u hrvatske obveznice.
