Bankari su prilično optimistični kad su posrijedi prognoze za 2024., potvrdio je to i panel “Izazovna vremena u sektoru financija” na konferenciji “Zagreb – bankarsko i financijsko središte 2023.” s čelnicima Zabe, PBZ-a, RBA i HPB-a.

“Ukupno 7,1 milijarda eura dobiti očekuje se za grupaciju u ovoj godini, što je najviše od 2007. Prihodi su se povećali, troškovi ostali na istoj razini unatoč inflaciji, a zadržao se i udio loših kredita na samo 1 posto”, zadovoljan je čelnik PBZ-a Dinko Lucić koji kaže da na 2024. treba gledati s umjerenim optimizmom pod pretpostavkom da sadašnji poremećaji neće eksplodirati.

Predsjednik Uprave Zabe Ivan Vlaho istaknuo je da je poveznica između svih tržišta istočne Europe činjenica da se smatra kako imaju prostora za rast – zbog konvergencije prema EU i nižih startnih osnovica. “Koliko god taj rast bio mali, bit će veći nego u ostatku EU”. Na pitanje o najvećim kamatama na štednju na tržištu s kojima su napravili iskorak u ovoj godini, Marko Badurina, čelnik HPB-a odvraća:

“HPB je najbrže rastuća banka u Hrvatskoj zadnjih godina, i organski i ukupno. To nam je dalo impuls za novi proizvod kakav drugi nemaju. Do danas je u “super štednju” 22 tisuće građana uložilo 800 milijuna eura. Usto, nismo imali odljev za vrijeme upisa trezorskih zapisa, nego rast. Novi cilj nam je milijarda eura, što je između 2-2,5 posto potrošnje kućanstava u proračunu. Time dajemo doprinos borbi protiv inflacije”.

Lucić je napomenuo da su u PBZ-u, nakon uvođenja eura, poslovni resursi posvećeni uvođenju novih proizvoda za poduzeća i za građane te imaju niz novih proizvoda vezanih uz ESG.

“Preuzeli smo odgovornost do 2030. imati nultu emisiju CO2 kao banka, a do 2050. što se tiče investicijskog portfelja.

Vlaho je konstatirao kako je nesporno da RH već ima benefite od ulaska u eurozonu.

“Znam da se više favorizira u javnom prostoru negativna vijest pa vidimo istupe ljudi koji govore da inflacija raste zbog toga, a zanemaruju podatke koji govore suprotno. Hrvatskoj se otvaraju prilike, ulazak u eurozonu i u Schengen već otvara prostor, investicije u najavi imamo i za proizvodnju i za turizam”.

Liana Keserić, predsjednica Uprave RBA, otkrila je da je u RBA počela raditi kao pripravnica, na razvoju jednog softvera koji je sad i “umirovila” te svjedoči kako se u poslovanju krugovi nekako zatvaraju.

“Ljudi su najvažniji, ako ne unesete novu kulturu u poslovnu organizaciju, nema benefita. U promjeni kulture glavni je izazov balans. Mi u RBA gradimo agilnu organizaciju rada, oko klijenata i zadataka, a ne u organizacijske strukture”.

Za Lucića su sadašnje razine inflacije pozitivan trend – prije godinu dana bila je dvostruko veća.

“Svima koji sumnjaju u dobar tajming uvođenja eura najbolji bi argument trebale biti stope inflacije u zemljama koje su u EU, ali ne u eurozoni. Možda ćemo negdje krajem 2024. imati razinu blizu 2 posto”, smatra šef PBZ-a.

Zaključno, svo četvero bankara izjasnilo se o prognozama za 2024. Ivan Vlaho kratko je rekao: “Sve će biti dobro”. Dinko Lucić umjereno je optimističan, Liana Keserić smatra da nas očekuje visoka dinamika uz fokus, dok Marko Badurina s Lucićem dijeli optimizam, ali bez euforije.