Kretanje tečaja valuta ovisi o mnogo faktora i ponekad je vrlo teško uspješno predvidjeti hoće li valuta jačati ili slabiti, no praćenje nekoliko ekonomskih podataka može značajno poboljšati uspješnost predviđanja buduće vrijednosti pojedine valute. Radi se o redovitim podacima koje objavljuju državni statistički zavodi i centralne banke, a koji se mogu besplatno pratiti na ekonomskom kalendaru ili Forex kalendaru, koji se nalazi na stranicama većine brokerskih kuća. U nastavku su navedeni najvažniji podaci i njihov utjecaj na kretanje tečaja.

Stopa inflacije

Glavni zadatak većine centralnih banaka na svijetu je držanje stope inflacije pod kontrolom, jer ako javnost izgubi povjerenje u vrijednost nacionalne valute, dolazi do potpunog kraha gospodarstva što nikome nije u interesu. Centralne banke razvijenih zemalja najčešće žele postići godišnju stopu inflacije od 2%, a kroz povijest su češće morale sprječavati pretjeranu inflaciju nego poticati rast stope inflacije prema 2%.

Kada se objavi podatak da je stopa inflacije u nekoj zemlji npr. 3%, valuta u pravilu odmah blago ojača, jer investitori i špekulanti na Forex tržištu pretpostave da će se centralna banka boriti protiv inflacije, a ta borba najčešće doprinosi jačanju valute. Na isti način, kada se objavi podatak o stopi inflacije nižoj od 2%, valuta najčešće odmah oslabi, jer sudionici na valutnom tržištu zaključe da će centralna banka spuštati kamatne stope kako bi potaknula gospodarsku aktivnost.

Kamatne stope

Glavno oružje centralnih banaka za kontroliranje stope inflacije su kamatne stope. Ako kamatne stope u jednoj zemlji porastu u situaciji u kojoj su u drugim zemljama ostale na istoj razini, kapital će se početi slijevati u valutu te zemlje. Naime, rast referentnih kamatnih stopa najčešće znači i višu isplativost ulaganja u obveznice i više kamatne stope na oročenu štednju u toj zemlji. Budući da je Forex valutno tržište najveće tržište na svijetu, nakon najave podizanja kamatnih stopa, u valutu se prebacuje kapital u vrijednosti nekoliko desetaka, ponekad i stotina milijardi dolara. Kao i u svakoj drugoj situaciji, kada se nešto masovno kupuje, cijena raste. U ovom slučaju raste cijena valute, tj. valuta jača. Upravo zbog tog razloga je američki dolar trenutno mnogo jači nego je bio prije npr. 5 godina. U trenutnu pisanja teksta, kamatna stope na posjedovanje američkih desetogodišnjih državnih obveznica iznosi 2,88%, dok su kamatne stope na državne obveznice ostalih razvijenih zemalja osjetno niže: Njemačka (0,39%), Francuska (0,71%), Ujedinjeno Kraljevstvo (1,46%), Japan (0,11%). Ako bi u idućih nekoliko godina prinos na recimo britanske državne obveznice postao viši nego na američke, funta bi značajno ojačala.

Ostali važni ekonomski podaci

Većina ostalih ekonomskih podataka kao što su stopa nezaposlenosti, rast BDP-a, trgovinska bilanca, broj izdanih građevinskih dozvola i sl. se gledaju kroz prizmu utjecaja na inflaciju i kamatne stope. Primjerice, ako kanadski statistički zavod objavi podatak da je stopa nezaposlenosti pala, sudionici na Forex tržištu će zaključiti da će zbog većeg broja zaposlenih ljudi potrošnja u gospodarstvu porasti, a to u pravilu dovodi do rasta stope inflacije. Odmah se može pretpostaviti da će se centralna banka boriti protiv te inflacije dizanjem kamatnih stopa, a to doprinosi većem interesu za posjedovanje kanadskog dolara. Zbog toga, mnogi investitori odmah nakon objave dobrih podatka o nezaposlenosti, kupuju valutu što dovodi do njenog instantnog jačanja.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Marketing sutrašnjice

PANEL – Mediji i marketing: „Brojke više ne znače ništa ako publika ne vjeruje“

Ista se logika primjenjuje i kod podatka o rastu BDP-a. BDP je zapravo zbroj ukupne potrošnje, investicija i neto izvoza u pojedinom gospodarstvu. Ako je BDP u određenom periodu porastao više nego u drugim gospodarstvima, velika je vjerojatnost da će i stopa inflacije u toj zemlji brže rasti, što će dovesti do gore navedenih posljedica i jačanja valute.

Pojednostavljeno rečeno, svi oni podaci koji su dobri za gospodarstvo (pad nezaposlenosti, rast BDP-a i izvoza, veća industrijska proizvodnja i sl.) u pravilu su dobri i za vrijednost valute, stoga ona jača. Vrijedi i obrnuto. Kada gospodarstvo nije u dobrom stanju, stopa inflacije u pravilu pada, što dovodi i do pada kamatnih stopa te pada vrijednosti nacionalne valute.

Za Admiral Markets:

Josip Kokanović, mag. oec.

Analitičar

Napomena: Gore navedene prognoze su isključivo mišljenje autora i nisu investicijski savjet. Svaka odluka o kupnji ili prodaji pojedinih financijskih instrumenata mora biti isključivo Vaša, a analize Admiral Marketsa iskoristite samo za informiranje i educiranje o financijskim tržištima.