S obzirom na kvantne društvene i tehnološke promjene koje su u korona krizi dodatno ubrzane, izvjesno je da će se modeli financijskih transakcija poputno promijeniti u narednom razdoblju, rečeno je na panel diskusiji “Plaćanje: od klasičnog novca do kriptovaluta” na konferenciji Zagreb bankarsko i financijsko središte 2021. koja se u organizaciji Poslovnog dnevnika održala u utorak u Zagrebu.

Nikola Škorić, CEO, Electrocoin smatra da nas očekuju velike tektonske promjene u ovom sektoru te da za deset godina više neće uopće biti moguće prepoznati financijsku industriju kakvu danas poznajemo.

“Krize su pokazale da standardna gotovina, kakvu danas poznajemo, može biti problematična za čuvanje i manipuliranje. Zbog toga je nužno da postoje i modeli, poput virtualnih valuta, koje su puno nezavisnije od samih novčanica i puno dostupnije građanima.

No, s druge strane ima društava koja su i dalje vezana uz gotovinu, i to nije vezano samo uz naše područje. Za primjer imate Japan koji je visokotehnologizirana sredina po svim kriterijima, ali je tamo gotovina i dalje prevladavajuće sredstvo plaćanja u većini trgovina.

Zbog toga je uvelike napredovala tehnologija za obradu gotovine, od toga da se novac u trgovini polaže u automat, a ne izravno trgovcu, do samog brojanja i manipuliranja na svim razinama”, kazao je Škorić.

Kartica postaje nepotrebna

Viktor Olujić, član Uprave, Asseco SEE Croatia ističe da su danas na financijskom tržištu igrači kojih prije samo nekoliko godina nije ni bilo. “Prije desetak godina je kreditna kartica bila vrlo važan instrument plaćanja koja je garantirala da će neka transakcija biti plaćena.

Danas u situaciji kad se u realnom vremenu elektronski plaća svaka transakcija s “kreditnom karticom” koja je u mobitelu ili u nekoj aplikaciji, sama kartica postaje nepotrebna. Promjene su kvantne. Za primjer uzmite samo da se prije desetak godina u Zagrebu nije moglo plaćati u japanskim jenima. Danas je to potpuno nebitno u kojoj valuti, gdje i kada se plaća jer je sve globalno i u realnom vremenu”, napomenuo je Olujić.

Ivan Buconjić, country manager Euroneta, smatra da će velike banke i njihovi interesi davati smjerove kako će se financijsko tržište u narednom razdoblju razvijati.

“Čini mi se da je budućnost plaćanja u izboru – da svatko plaća na način kako mu najbolje odgovara. Gotovina se i dalje koristi, a to će biti aktualno još dugo, posebno na našim prostorima”, tvrdi Buconjić.

Kao primjer obrnutog procesa gdje stvari u pogledu elektronskoga plaćanju odu predaleko navodi Švedsku gdje je čak 90 posto transakcija bezgotovinsko, a što je nagnalo tamošnje trgovce i banke da više niti ne izdaju ili primaju gotovinu.

Zbog toga je, kaže Buconjić, švedska vlada morala reagirati i regulacijom odrediti da banke i dalje moraju klijentima omogućiti transakcije u gotovini kad oni to žele, a isto tako i trgovci se tome moraju prilagoditi.

Saša Ivanović, direktor, Centar Zlata, naglašava da su ih zahtjevi tržišta naveli da, osim gotovine koju preferira većina klijenata kao sredstvo plaćanja, uvedu i druge modele poput kripto valuta za koje očekuje da će u narednom razdoblju prevladavati, kako u sektoru tržišta zlata, tako i u svemu drugom.

Jedina velika mana

Zaključak koji proizlazi iz panela jest da tehnologija već omogućuje da prevlada bilo koji model plaćanja, ali da je ekonomija više društvena nego tehnička disciplina te da će upravo trenovi u društvu odrediti kako ćemo plaćati u narednom razdoblju.

Kao jedina velika mana bezgotovinskog plaćanja i dalje se navodi privatnost, odnosno za razliku od mogućnosti anonimnog plaćanja s gotovinom, kod elektronskog plaćanja to nije slučaj jer uvijek postoji neki trag koji se, u nekim graničnim slučajevima, može i zloupotrijebiti. S druge strane, mora se poraditi na sigurnosti virtualnih financija jer je bilo, a i bit će, nažalost, slučajeva hakerskih napada na takve mjenjačnice i prebacivanja velikih količina novca kojem je vrlo teško ući u trag.