Četiri godine nakon ulaska u Europsku uniju, Hrvatska je po prvi puta ozbiljno počela razmišljati o uvođenju eura. Vlada je u listopadu prošle godine predstavila eurostrategiju po kojoj bismo, ne propadne li poput niza domaćih strategija i planova, eurima umjesto kunama plaćali najranije 2022. godine. Uvođenjem eura Hrvatska bi u punom smislu postala članica EU-a, a na to se poput ostalih članica  obvezala u ugovoru o pristupanju Uniji.

Prihvaćanje eura jest cilj svih zemalja Unije, no rok nije striktno definiran. On ovisi o političkoj volji članica za širenjem eurozone i pristupanju u tečajni mehanizam, kao i spremnosti kandidata za euro da gospodarstvo dovede na minimalne kriterije ekonomske uspješnosti za zajedničku valutu,  provede realnu konvergenciju.  Namjera uvođenja eura prvi je, i realno, najlakši korak, a sada je pred Hrvatskom puno konkretnog posla, da naposljetku provede toliko potrebne strukturne reforme. Kao i kod ulaska u Europsku uniju, iskustva ostalih članica eurozone pokazuju da je nužno građanima jasno predstaviti prednosti i mane o zajedničke valute. U javnim debatama Poslovni dnevnik i Večernji list pridonijet će serijalom priloga u kojima ćemo u detalje secirati sve aspekte eura, utjecaj na svakodnevni život građana, promjene za tvrtke i što će to značiti za državu.   

Iako u eurima izražavamo većinu cijena – od automobila do nekretnina, i držimo glavninu štednje u bankama, među najžešćim kritikama protiv eura je slanje kune u ropotarnicu povijesti i gubitak suvereniteta monetarne politike.  Odgovarajući na te kritike, guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić parafrazirao je Boba Dylana riječima da ne možete izgubiti ono čega nemate jer je zbog euriziranosti hrvatske ekonomije prostor za aktivnu monetarnu politiku već bitno ograničen. U brojkama; Hrvatska je najmanja visokoeurizirana članica, jedina je vlastitom valutom koja 60 posto trgovine ostvaruje s Unijom, kao i 70 posto prihoda od turizma, dok je 80 posto aktive banaka iz eurozone. Kako će se krojiti monetarna politika u Hrvatskoj kad uvedemo euro?

Ulaskom u EU Hrvatska narodna banka već je postala dio Europskog sustava središnjih banaka (ESSB) koji čine Europska središnja banka (ESB) i nacionalne središnje banke svih 28 država članica Unije. Pored toga, postoji i Eurosustav koji čine ESB i nacionalne središnje banke 19 država članica u kojima kola euro. Poput ostalih središnjih banaka, HNB provodi aktivnosti u izvršavanju zadataka ESSB-a, guverner je punopravni član Općeg vijeća ECB-a, a stručnjaci HNB-a redovno sudjeluju u radu odbora, pododbora i radnih skupina. Ključni cilj Europskog sustava središnjih banaka, jednako kao i temeljni cilj koji postavlja Zakon o HNB-u, je održavanje stabilnosti cijena. S inflaciju pod strogom kontrolom  u prvom planu, središnje banke podupiru opću gospodarsku politiku Unije kako bi pridonijele ostvarivanja njezinih ciljeva. 

Dok Hrvatska ne uvede euro HNB će zadržati svoje nadležnosti u utvrđivanju i provođenju monetarne i devizne politike koje regulira nacionalno zakonodavstvo. Kad euro postane službena  valuta, domaća Narodna banka postat će dio Eurosustava i provodit će zajedničku monetarnu politiku zemalja eurozone.  A kako to funkcionira? Jezgra je Europska središnja banka u Frankfurtu, osnovana 1. lipnja 1998., i jedna od ključnih institucija Europske unije. Budući da se u razvijenim zemljama monetarna vlast smatra četvrtom granom vlasti, ESB je neovisna i ima punu pravnu osobnost koju joj jamči međunarodno javno pravo. Euopsa cebtralna banka ima tri tijela koja su nadležna za odlučivanje, a koja upravljaju Europskim sustavom središnjih banaka i Eurosustavom: Upravno vijeće, Izvršni odbor i Opće vijeće.

Glavno tijelo za odlučivanje o monetarnoj politici je Upravno vijeće na čelu s Marijem Draghijem koje se sastaje dvaput mjesečno. U njemu sjedi šest članova Izvršnog odbora te guverneri nacionalnih središnjih banaka 19 država članica Unije koje su uvele euro. Upravno vijeće oblikuje monetarnu politiku za eurozonu, postavlja monetarne ciljeve, kamatne stope te osigurava pričuve te daje smjernice za provedbu.  U sklopu novih odgovornosti ESB-a u vezi s nadzorom banaka, Upravno vijeće donosi odluke koje se odnose na opći okvir u skladu s kojim se donose odluke iz područja nadzora. Upravno vijeće svakih šest tjedana ocjenjuje gospodarska i monetarna kretanja i donosi odluku o monetarnoj politici.

Na drugim sastancima Vijeće uglavnom raspravlja o pitanjima u vezi s drugim zadaćama i dužnostima ESB-a i Eurosustava. Upravno vijeće održava odvojene sastanke kako bi osiguralo odvajanje zadaća monetarne politike i ostalih zadaća od nadzornih dužnosti.  Zbog širenja eurozone od 2015. uveden je sustav rotacije prava glasa u Upravnom vijeću. Države eurozone podijeljene su u skupine prema veličini gospodarstava i financijskih sektora. Za odlučivanje o tome koji guverner neke nacionalne središnje banke pripada kojoj skupini uspostavljena je rang ljestvica. Guverneri država koje na njoj zauzimaju od prvog do petog mjesta, a trenutno su to Njemačka, Francuska, Italija, Španjolska i Nizozemska, međusobno dijele četiri glasa.

Ostalih 14 međusobno dijele 11 glasova, a guverneri se u korištenju pravom glasa smjenjuju mjesečnom rotacijom. Izvršni odbor je operativno koje provodi monetarnu politiku u skladu s odlukama Upravnog vijeća te upravlja tekućim poslovanjem ESB-a. Čine ga predsjednik ESB-a, potpredsjednik ESB-a te još četiri člana. Opće vijeće osnovano je kao treće tijelo nadležno za odlučivanje ESB-a. Ono ima prijelazni karakter i postojat će dok sve članice ne uvedu euro. Čine ga predsjednik ESB-a, potpredsjednik i guverneri nacionalnih središnjih banaka svih 28 država članica EU-a, među njima i guverner Vujčić.I konačno, nakon što je okviru Jedinstvenoga nadzornog (SSM) Europska centralna banka dobila zadatak bonitetnog nadzora nad bankama, osnovan je Nadzorni odbor ESB-a. Njegov cilj je osigurati pouzdanost bankovnog sustava i financijsku stabilnosti.