Stanje u španjolskom bankarskom sektoru sve je dramatičnije. U prezaduženoj članici eurozone, koja bi uskoro mogla zatražiti puni europski “bailout”, klijenti pošto-poto žele izvući svoj novac iz bankarskih trezora, samo u srpnju depoziti su pali pet posto te su iznosili 1,5 bilijuna eura naspram 1,58 zabilježenih mjesec prije.

S druge strane banke muku muče s naplatom zajmova, podaci središnje banke o lošim kreditima pokazuju da je njihov udio u ukupnoj kreditnoj masi u lipnju narastao na 9,42 posto sa 8,95 u svibnju. Tako su se španjolske banke u šestom ovogodišnjem mjesecu suočile s ukupno 164,36 milijardi eura. Većina španjolskih analitičara izvor problematične naplate zajmova vidi u padu građevinskog, odnosno nekretninskog tržišta, investitori su se, kažu, jednostavno predali jer zbog “osakaćene” potražnje ne uspijevaju ispunjavati svoje obveze. Naime, tempo pada cijena nekretnina u Španjolskoj u drugom je ovogodišnjem tromjesečju bio najžešći još od početka krize, vrijednost stambenih prostora potonula je prosječnih 8,3 posto. Da stvar bude gora, većina ekonomista prognozira daljnji pad cijena na nekretninskome tržištu i tu najmanje još godinu dana, što znači da će se sektor, kao i sama država, i 2013. hrvati s teškom recesijom. To pak znači da udio loših kredita u bankama neće prestati bujati. Pitanje je koliko pomoć od 100 milijardi eura, koliko je vlada Marana Rajoya zatražila od Europe, može ublažiti ovaj problem. Čeka se i detaljan model posebnog holdinga na koji će se prebaciti sva bankarska loša imovina kako bi se time rasteretile njihove bilance. No ruku na srce, vlada u Madridu sada ima i veće probleme jer treba “odvagati” je li joj vrijeme da zbog visokih troškova zaduživanja zatraži pomoć izvana. Neslužbene informacije kažu da se o tome već tjednima pregovara s Bruxellesom, no eventualna službena objava zasigurno neće uslijediti prije rujanskog sastanka Vijeća ECB-a.