Ponešto obveznica sedam najrazvijenijih država svijeta, prstohvat zlata te nekoliko “žlica” obveznica poduzeća recept je za portfelj vrijednosnica koji bi investitore trebao zaštititi od mogućeg novog potonuća tržišta kapitala.

Kako navodi Reuters, kriza izazvana koronavirusom donijela je nove trendove na tržištu kapitala, poput potrage za širim portfeljem koji nudi bolje uravnoteženje rizika tijekom kolebljivog razdoblja na svjetskim burzama.

Izgubljena korelacija
Korporativne obveznice, ali i dužničke vrijednosnice Kine sve više “iskaču” kao alternative o kojima treba razmisliti pri sastavljanju takvog portfelja, ističu inozemni financijaši. Naime, godinama se smatralo da američke, japanske i njemačke državne obveznice mogu pružiti dobru zaštitu od volatilnosti dionica.

Međutim, imajući u vidu iskustva tijekom potopa burzi početkom ožujka, financijski analitičari smatraju da se izgubila inverzna korelacija koja je te obveznice činila “sigurnom lukom”. Podsjetimo, između 9. i 19. ožujka, kada je globalna dionička tržišta zahvatila panična rasprodaja, američke 10-godišnje obveznice izgubile su 9, a istovjetne njemačke obveznice 7 posto vrijednosti.

O kolikom se preokretu u razmišljanju investitora radi govori i podatak da su njemačke obveznice – čuveni Bund – tijekom vrhunca europske dužničke krize između kraja svibnja i početka kolovoza 2011. godine povećale svoju vrijednost za 10 posto. “Imamo osjećaj da se stvari mijenjaju”, naglašava za Reuters Wouter Sturkenboom, investicijski strateg u tvrtki Northern Trust Asset Management koja upravlja s 350 milijardi dolara imovine.

Ta je tvrtka 7 posto svog dioničkog portfelja zamijenila za američke korporativne obveznice i obveznice indeksirane za inflaciju te gotovinu. Te su investicijske klase dobile prednost pred uobičajenim državnim obveznicama. “U ovom okružju ne možete se samo osloniti na državne obveznice”, pojašnjava Sturkenboom.

Na sličnom tragu razmišlja i Gavin Counsell, fond menadžer u Allianz Global Investors koji otkriva da je od početka ožujka upola smanjio izloženost prema britanskim državnim obveznicama. Sada više preferira plemenite metale.

Tradicionalni mješoviti portfelj u kojem dominiraju dionice, ali značajan udjel zauzimaju i obveznice tijekom ove krize funkcionira lošije nego tijekom proteklih potresa na financijskim tržištima. Primjerice, tijekom krize 2008. godine portfelj sa 60 posto dionica i 40 posto obveznica bilježio je 2 posto minusa.

Stvoren novi bazen
No, između ovogodišnjeg ožujka i travnja takav portfelj ostvario je 13 posto gubitka, pokazuju podaci tvrtke za investicijsko savjetovanje BCA Research. Međutim, na sreću investitora odluka američke središnje banke Fed o uključivanju korporativnih obveznica u program otkupa imovine stvorila je novu klasu “sigurne imovine”.

Uz postojećih 20 bilijuna dolara državnih obveznica, time je stvoren bazen od još 7 bilijuna dolara imovine za čiju likvidnost jamči Fed. U Europi je uz 8 bilijuna dolara državnog duga na raspolaganju i 2,4 bilijuna dolara duga poduzeća. To su već prepoznali financijaši, pa su u tjednu do 3. lipnja u korporativne obveznice s investicijskim rejtingom upumpali rekordnih 20,8 bilijuna dolara, pokazuju podaci Bank of America.

Analitičari ističu i kineske obveznice koje se sve više ponašaju kao nekad američke ili njemačke obveznice. U prvom tromjesečju njihova je vrijednost porasla 5 posto, nasuprot minusu od 15 posto koje su zabilježile obveznice rastućih država.