Kamatne stope na dugoročno oročenje na povijesno su niskim razinama.

Prema podacima Hrvatske narodne banke, kamatna stopa na dugoročne depozite u eurima u studenome je iznosila 2,91 posto, a u prosincu 2,95 posto. Riječ je o depozitima građana koji su oročeni na više od godinu dana. Na početku prošle godine, kamatna stopa iznosila je 3,64 posto na godišnjoj razini i počela se sredinom godine približavati razini od tri posto. Građani su na kraju studenoga, prema podacima bankarskog regulatora, imali oročeno 144,33 milijarde kuna. Nešto više od polovice tog iznosa (74,1 milijardu) odnosi se na oročene depozite do godinu dana. Preostalih 70,22 milijarde kuna oročeno je na dugi rok (35,84 milijarde na razdoblje od godinu do dvije dana, a 34,38 milijardi na više od dvije godine).

Imajući u vidu trend pada kamatnih stopa na depozite, kao i veće regulatorne troškove koje banke imaju te pad potražnje za kreditima, analitičari smatraju da će i ove godine te stope padati. "Pogledamo li glavne pokretače, kao što su potrošnja i oprez prilikom novog zaduženja, jasno je da će ova godina biti 'mršava' kada je riječ o kreditiranju stanovništva, što će utjecati i na visinu kamatnih stopa na oročene depozite. Oprez građana i visoka likvidnost banka sugerira da nema razloga za rast tih stopa", izjavio je Alen Kovač, glavni ekonomist Erste banke. Ističe da neće biti značajnijeg pada, nego blagi silazni trend. "Niske kamatne stope na depozite, koje bi nekima mogle biti sve manje atraktivne, mogle bi usmjeriti dio interesa prema drugim rizičnijim vrstama ulaganja, kao što su udjeli u fondovima, dionice ili nekretnine", kaže Kovač.