Novinar Deutsche Wellea Srećko Matić u Newsroomu na N1 televiziji je komentirao situaciju u Njemačkoj u kontekstu povećanja cijena energenata i inflacije. Kaže da je vlada odgovorila povećanjem plaća i mirovina, ali je pad kupovne moći bio veći pa građani to nisu previše osjetili.

Komentirajući je li njemačko gospodarstvo ušlo u recesiju, Srećko Matić je rekao:

“Tehnički, njemačko gospodarstvo još nije u recesiji. Gospodarski je rast popustio tijekom ove godine pa i ekonomske stručnjake je iznenadilo što se još nije pojavila recesija, već gospodarstvo koliko toliko izdržava. Prema prognozama Njemačku iduće godine čeka recesija, doduše relativno blaga i kažu da bi mogla trajati kratko ako se ne dogodi nešto gore. No, zabrinjava ih da je energija znatno porasla u godinu dana i da se to reflektira na industriju koja puno energije troši za proizvodnju. Strahuju da bi to moglo rezultirati time da zbog skupe energije firme neće raditi u Njemačkoj, mogle bi se preseliti u druge zemlje gdje je energija jeftinija. Kad odu firme, za njima odu i radna mjesta.”

Pojasnio je i što je njemačka vlada poduzela oko toga:

“Vezano uz energiju uvodi se kočnica na cijenu plina i struje. Vrijedit će za građane i kompanije. Država subvencionira dio potrošnje, do otprilike 80 posto prosječne godišnje potrošnje, to će država pokriti, a sve preko toga plaćat će se po tržišnoj cijeni koja je znatno viša. Vlada ne samo da želi subvencionirati potrošnju energiju, već ih i motivirati na štednju. Cilj je uštedjeti oko 20 posto energije na godišnjoj razini.”

Za manje od 200 dana izgrađen je LNG terminal na sjeveru Njemačke, to inače traje godinama, ističe Matić.

Dodaje da su rasle i plaće i mirovine, no realno kupovna je moć pala:

“Rasle su i plaće i mirovine, no taj rast je otišao s vjetrom, rasplinula ga je inflacija i ostale okolnosti. Konkretan podatak, u drugom kvartalu ove godine kad se inflacija još nije ni zahuktala, plaće su tad porasle za otprilike tri posto. Realna situacija je loša. Pad kupovne moći je 4,4 posto. Dobili su više novca, ali su realno imali manje na raspolaganju zbog inflacije.”