FinTech usluge više nisu slovo na papiru već sadašnjost. Implementacija PSD2 direktive kroz Zakon o platnom prometu i Zakon o elektroničkom novcu regulira i omogućuje transparentno pružanje FinTech usluga na tržištu, a s pravne perspektive takve akcije iniciraju nova stanja i promjene u okvirima formalnog poslovanja bankarske industrije. Što su sve donijele FinTech tehnologije i koji izazovi su nastupili njihovom penetracijom na tržište, otkrila nam je odvjetnica Jelena Nushol iz odvjetničkog društva Bardek, Lisac, Mušec, Skoko.

"Razvijaju se novi smjerovi, a pravo pokušava pokriti sve nove inovativne načine pružanja usluga koje nisu bile prisutne. Po pitanju novih tehnologija pravo malo kaska u odnosu na ono što se događa na tržištu i regulira situaciju koja se događa u točno određenom trenutku. Zakonodavac zbog načina na koji se zakoni i direktive donose reagira sporo i pokušava se fokusirati na već postojeću situaciju na tržištu. U trenutku kada zakonodavac nešto regulira, tehnologija je već otišla dva koraka u naprijed", rekla je Jelena Nushol. Kako napominje, cijela priča FinTecha izazovna je sa strane zakonodavstva i regulatora kako bi se dobro uhvatio moment koji se regulira.

Zbog dinamike razvoja novih tehnologija, hrvatski i europski zakonodavac malo probijaju okvire i pokušavaju se na otvoreniji način uhvatiti u koštac s novim izazovima. Uloga prava u svemu tome je trodiobna, a bitno je imati na umu osjetljivost sustava u kojem se FinTech tehnologije nalaze. "Uloga prava je u tome da regulira način pružanja usluga s aspekta zaštite korisnika usluga, ali i da omogući pružanje novih usluga. To su dvije uloge, a treća je supervizija sustava koji je jako osjetljiv i zahtjeva superviziju zbog financijskog toka, pristupa financijskim podacima, novcu i računima", dodala je Nushol.

Implementacijom PSD2 direktive u hrvatsko zakonodavstvo 2018. godine, bankarska industrija otvorila se digitalnoj transformaciji, no kako priliči jednom sustavu on je omeđen Zakonom o platnom prometu i Zakonom o elektroničkom novcu. Iako su načela poslovanja ozakonjena, prilike za FinTech društva nisu se umanjile.

Kako ističe Nushol, ova direktiva FinTech društvima otvara mogućnosti pružanja novih usluga koje nije bilo moguće pružati u tada postojećim okvirima. Donosioci bankarske tehnologije ujedno su i izazov za banke, a dolazi do sukoba kreative i inovativnosti u odnosu na rigidni formalni sustav regulatora. Vodeći se činjenicom da su banke navikle na taj sustav, FinTech društva u nekim situacija isti vide kao ograničenje.

Otvoriti se prema novim idejama 
"Obje strane neće biti zadovoljne u potpunosti. S jedne strane imate kreditne institucije koje pružaju inovativne usluge plaćanja i banke koje su pod lupom regulatora, a s druge strane imate FinTech društva koji regulativu vide kao dodatni moment koji ih prisiljava na neke dodatne radnje", rekla je Nushol. Na umu treba imati da je upravo PSD2 direktiva nametnula obvezu suradnje između banaka i novih pružatelja usluga, a to se odvija tako da banke novim pružateljima usluga otvore svoje sustave tako što im omoguće pristup računu korisnika usluge. "Prije PSD2 direktive nije bile te obaveze i FinTech društva nisu mogle iskoristiti potencijal svojih ideja, tehnologija i proizvoda. Bankarski sustav je sad obvezan otvoriti se prema novim idejama, što je dobro za društva i banke.

Banke se tako potiču na kreativnost i drže korak s novim uslugama na tržištu, a s nekim proizvodima počele su izlaziti nakon implementacije PSD2 direktive. To znači da su uvidjele potrebu održavanja konkurentnosti. Te promjene u usluzi i interakciji s bankama možemo vidjeti i na našim aplikacijama mobilnog bankarstva", objasnila je Nushol. FinTech društva kod pružanja platnih usluga vezane su regulativama, a provedbu tu regulative nadzire Hrvatska narodna banka.

''Kako bi FinTech društva uopće pružala određene usluge u Hrvatskoj, HNB mora dati odobrenje i zato im je on bitan. Nama pravnicima je bitan i registar društava s licencom, a na kraju bitna je i supervizija gdje HNB gleda kako se radi posao i postupa li se u skladu sa zakonom. Hrvatska narodna banka je otvorena novim tehnologijama i nastup FinTech društava im je zanimljiv. Kako bismo primijenili određeni propis s perspektive pravnika bitno je razumjeti što se dešava, a dolaskom FinTech društva, držati korak s razumijevanjem tehnologije bitan je i za HNB'', rekla je Nushol te objasnila kako je za pravnike izrazito bitno držati korak s novim propisima i novim tehnologijama, a sve kako bi na koncu znali što klijent treba napraviti s regulatorne strane. 

Globalno poslovanje 
"Kada niste tehničke struke, morate se prvo potruditi shvatiti proizvod i tek onda primijeniti regulativni okvir. Izazov s pravne strane je što nedostaje prakse u hrvatskom pravu pa se vodimo primjenom u Europi. Nama pravnicima je potrebno vidjeti kako je regulator već reagirao na određenu situaciju u zemlji s većim tržištem, a pravna praksa se tako okreće Europi i vodi se njihovim iskustvima koje implementira'', dodala je.

Digitalna transformacija u bankarskoj industriji smanjila je bankarske naknade i povećala brzinu prijenosa, a stručnjacima s polja bankarske tehnologije zanimljivo je pratiti kako se to reflektira na zaradu i ekonomsko funkcioniranje FinTech društava. Osim toga, tehnološka povezanost omogućuje i globalno poslovanje, a pritom društva rasterećuje jednog dijela administracije. "Samim bivanjem u Europskoj uniji, naše tržište je otvoreno stranim igračima. Oni ne moraju proći licenciranje HNB-a, a uz provjeru pravnih specifičnosti, mogu pružati usluge u Hrvatskoj. Ista situacija je i s hrvatskim igračima na stranim tržištima. Prednost je kada društva nisu fokusirana isključivo samo na jedno tržište, ne moraju osnivati društvo u drugoj državi ako im ne donosi dovoljno zarade, a opet mogu se posvetiti nekim zanimljivim klijentima. S druge strane, takav način dobar je i za testiranje tržišta", zaključila je Jelena Nushol.