Države Južne Amerike jedno su od globalnih žarišta koronavirusa, no ekonomisti imaju za taj dio svijeta još jednu lošu vijest: prijeti im nova dužnička kriza, još gora nego ona iz 80-ih godina.

Kako piše Financial Times, gospodarstva s tog kontinenta i prije udara pandemije imale su nekoliko „preduvjeta“ za takav scenarij.

Naime, godinama su svjedočile slabašnom ekonomskom rastu, loše organiziranom zdravstvenom sustavu, niskim poreznim prihodima, visokoj razini zaduženosti te prevelikoj ovisnosti o izvozu sirovina. Nakon jedne od najdužih razdoblja mjera suzbijanja zaraze, zajedno s visokim troškovima pomoći gospodarstvu, javne financije južnoameričkih država u vrlo su lošem stanju.

Eric Parrado, glavni ekonomist Interameričke razvojne banke, predviđa da će prosječna zaduženost u toj regiji porasti s 57 posto prije pandemije na 71 do 76 posto BDP-a do 2022. godine.

No, posebno zabrinjava dinamika rasta duga, dodaje Parrado. Čile, Brazil i Meksiko među pet su rastućih gospodarstava s najvećim ovogodišnjim porastom omjera duga u odnosu na vrijednost BDP-a, pokazuju podaci washingtonskog Instituta za međunarodne financije.

Primjerice, ukupna zaduženost Čilea porasla je u prvom tromjesečju za 30 posto, u odnosu na isto lanjsko razdoblje. Južna Amerika i prije koronakrize bila je značajno zadužena, kazao je FT-u generalni tajnik Organizacije za ekonomsku suradnju i razvitak José Ángel Gurría.

Međunarodne investitore zabrinjava što je Južna Amerika pala u spiralu zaduživanja. Komentirajući taj problem, Claudio Irigoyen, direktor analiza za Južnu Ameriku u Bank of America, ističe kako je „definitivno slon u sobi“.

Ekonomsku situaciju u južnoameričkim državama u uvjetima pandemije mnogo gorom čini činjenica da su zdravstveni sustavi u lošem stanju, što uvjetuje stroge mjere suzbijanja zaraze. S druge strane, velik je udjel „rada na crno“ što znači da dugo razdoblje mjera suzbijanja zaraze može prouzročiti socijalne nemire.

Valja naglasiti i kako južnoameričke države nemaju „sigurnosnu mrežu“ poput zapadnih država u obliku golemih monetarnih poticaja središnjih banaka kao ni investitora koji su voljni i dalje kupovati njihov dug.Tako su Argentina i Ekvador već proglasili nemogućnost otplate obveza po vanjskom dugu i u pregovorima su o restrukturiranju duga.

Dogovora još nema, unatoč dijametralno suprotnom pristupu – Argentina se odlučila za „tvrdi stav“ prema vjerovnicima dok Ekvador sugerira da je spremniji za konsenzus. Brazil, najveće gospodarstvo Južne Amerike, svjedoči snažnom skoku zaduženosti s obzirom da javne financije sve više osjećaju utjecaj duboke recesije te snažno povećane javne potrošnje. William Jackson iz Capital Economicsa predviđa da bi brazilski javni dug ove godine mogao dosegnuti 100 posto BDP-a. Još lani je iznosio 76 posto BDP-a.

Alberto Ramos, glavni ekonomist za Južnu Ameriku u Goldman Sachsu, smatra kako Brazil treba uvjeriti investitore da svoje javne financije opet može vratiti „u normalu“.

No, pitanje je može li brazilska vlada pokrenuti ozbiljnije mjere štednje s obzirom da je 2022. izborna godina. Meksiko, drugo gospodarstvo po veličini, u pandemiju je ušao s javnim financijama u relativno dobrom stanju i niskom zaduženošću.

Međutim, predsjednik Andrés Manuel López Obrador odlučio se za mjere štednje umjeto poticanja gospodarstva što će vjerojatno produbiti recesiju i produžiti vrijeme oporavka. Međunarodni monetarni fond predviđa da će meksički BDP ove godine potonuti 10,5 posto čime će postati ekonomski najpogođenije rastuće gospodarstvo u svijetu.