Povratak pada cijena u eurozoni nakon četiri godine za domaće analitičare nije iznenađenje, pa stoga ne očekuju značajnije poteze Europske središnje banke (ECB) u kratkom roku.

No, naglašavaju kako se u borbu protiv deflacije moraju uključiti i fiskalni instrumenti.

Značajan negativni šok

Podaci Eurostata u utorak pokazali su da je godišnja stopa inflacije u kolovozu pala na -0,2 posto, dok je temeljna inflacija – iz koje su isključene oscilacijama podložne cijene energije i svježe hrane – pala sa srpanjskih 1,2 posto na 0,4 posto. Inflacija je time već više od sedam godina ispod razine od “blizu dva posto” u srednjoročnom razdoblju koju cilja ECB.

Analitičari Raiffeisen banke pojašnjavaju da su kolovoški podaci posljedica krize izazvane koronavirusom koja dovodi do izraženih anomalija, koje privremeno remete temeljnu dinamiku inflacije i povećavaju volatilnost.

“Sukladno tome, kriza COVID-19 predstavlja značajan negativni šok za izglede inflacije, budući da će dezinflatorni pritisci koji proizlaze iz gospodarskog zastoja vjerojatno nadvladati bilo kakve inflatorne pritiske na strani ponude, a koji su uglavnom pod negativnim utjecajem nižih cijena nafte na svjetskim tržištima”, smatraju u Raiffeisenu.

“Na temelju trenutnih i terminskih cijena nafte i uzimajući u obzir privremeno smanjenje njemačke stope PDV-a, očekuje se da će stopa inflacije i u narednim mjesecima padati prije ponovnog oporavka početkom 2021.”, ocjenjuju u toj banci.

Iako su deflacijska kretanja zabilježena po prvi puta nakon više od četiri godine, zabrinutosti oko relativno niske razine inflacije nije manjkalo i prije objave podataka za kolovoz, dodaju analitičari Erste banke. “Posebno zabrinjava spomenuti pad ‘temeljne’ inflacije, varijabla kojoj ECB posvećuje posebnu pozornost prilikom donošenja odluka o monetarnoj politici.

Razlozi pada dobro su poznati. Epidemija koronavirusa, osim evidentnih zdravstvenih, ima značajne ekonomske posljedice. Potreba za prilagodbom svakodnevnih aktivnosti dovela je do neizbježnog pada agregatne potražnje, pri čemu potrošači u uvjetima naglašene neizvjesnosti oko sigurnosti posla i visine budućeg dohotka prilagođavaju svoje potrošačke navike”, kažu u Ersteu.

Unatoč tome, zadržavanje deflacijskih kretanja u dužem roku ne čini se izglednim, kažu analitičari. “U tom kontekstu smatramo kako će se ECB suzdržati od donošenja novih mjera na sastanku sljedeći tjedan, zadržavajući se na verbalnoj potvrdi predanosti ostvarivanja svog cilja.

U nešto dužem roku, ukoliko inflacija nastavi podbacivati u odnosu na ciljanu, moguće je povećanje već postojećeg PEEP programa. Konačno, valja se podsjetiti kako je ECB trenutno u procesu revizije strategije monetarne politike, pri čemu se rezultati očekuju tek sredinom sljedeće godine”, smatraju u Ersteu.

Opseg fiskalne potpore

Analitičari Raiffeisena naglašavaju da je ECB svojim spletom alata monetarne politike usmjeren ka ublažavanju šoka izazvanog korona krizom, sve u svrhu ispunjavanja svog primarnog cilja – održavanja stabilnosti cijena.

“Posljednji u nizu programa baš s tim ciljem je program kupnje PEPP koje se koristi kao alat borbe protiv trenutnog šoka, ali, iako za sada detalji još nisu poznati, koristit će se i u sljedećoj fazi, vjerojatno i nakon lipnja 2021., odnosno u fazi oporavka.

Na taj način, kroz održavanje visoke likvidnosti na tržištima ECB nastoji i nastojat će održavati niske troškove zaduživanja, zaposlenost i kroz te kanale poticati domaću potražnju”, podsjećaju iz Raiffeisena.

S obzirom da ECB redovito naglašava kako je spreman prilagoditi sve svoje instrumente, opseg prilagodbe monetarne politike potreban za neutraliziranje negativnog šoka uzrokovanog pandemijom na kretanje inflacije i održavanje njezina kretanja prema ciljanoj razini ovisi i o opsegu fiskalne potpore gospodarskom oporavku, smatraju u toj banci.

“Pri tome je važno napomenuti kako će inflacija i dalje u velikoj mjeri biti determinirana troškovnim faktorima, odnosno cijenama nafte, te je u tom smislu ESB ograničen u svom djelovanju”, zaključuju analitičari.