Krajem prošle godine domaći udio javnog duga u BDP-u bio je znatno ispod prosjeka EU-a i eurozone, a Hrvatska se svrstala u pet zemalja s proračunskim viškom. Prosjek javnog duga u Uniji lani je iznosio 83,5 posto, pokazuje računica europskog statističkog ureda Eurostata koji je snizio svoju procjenu iz travnja. Zaduženost 20 članica eurozone iznosio je 91 posto, također za 0,6 bodova manje nego se računalo u travnju.

Zahvaljujući izdašnim paketima pomoći za kojima su zemlje EU posegnule za ublažavanje posljedica Covida 19, proračunski manjak strmo je narastao u 2021., na 4,7 posto.

Ublažavanje deficita

S jenjavanjem pandemije i ukidanjem ograničenja, prosječni deficit lani se spustio na 3,3 posto, a u eurozoni s 5,2 na 3,6 posto, pokazuje redovno izvješće o Proceduri prekomjernog deficita u članicama.

Upravljanje javnim financijama tradicionalno je šaroliko među članicama, što je jedan od razloga glavnih neslaganja o politikama i potrošnji Unije. Oko polovine članica javni dug premašivao je lani dozvoljeni plafon od 60 posto. Hrvatska je među njima s udjelom od 68,2 posto, no istodobno bilježi i jedan od najbržih padova budući da je u 2021. dosezao 78,1 posto, gotovo deset postotnih bodova više. (Krajem lipnja ove godine spustio se na 66,5 posto). Najbliža po udjelu javnog duga bila je Njemačka sa 66,1 posto.

Najveće opterećenje dugom ima Grčka čiji je udio u BDP-u iznosio 170 posto, slijedi Italija sa 142 posto. Portugal, Francuska, Španjolska kreću se blizu 112 posto, dok je Belgija pri 104 posto. Rekordere po najnižem udjelu duga predvodi Estonija s tek 18,5 posto. Slijede Luxembourg s 24,7 posto, Danska s 29,8 posto te Švedska s 32,9 posto. Od 27 članica lani je tek njih pet imalo je višak, uključujući i Hrvatsku s 0,1 posto BDP-a, dok je proračun dominantne većine bio u crvenom. Među njima 12 članica je manjak premašio dozvoljenih tri posto.

Razumijevanje Bruxellesa

Predvodi Italija s osam posto, dok su Mađarska i Rumunjska bilježile 6,2 posto. Maastriški kriteriji 3 posto manjka i 60 posto BDP-a privremeno su suspendirani zbog pandemije i energetske krize trebali bi se ponovno početi primjenjivati od 2024., a sve su glasniji zahtjevi pojedinih (prezaduženih) članica da Bruxelles “ima razumijevanja” s obzirom na ekonomsko usporavanje.

U 2021. manjak je iznosio 2,5 posto BDP-a. U rebalansu koji bi trebao zaokružiti državni proračun u ovoj godini, manjak bi trebao dosegnuti 1,8 posto BDP-a, čak dva postotna boda lošije nego prije godinu dana.