Krajem veljače ukupni javni dug iznosio je 281,9 milijardi kuna, što je 1,8 milijardi kuna ili 0,6 posto više u odnosu na siječanj, odnosno 925 milijuna kuna ili 0,3 posto više u odnosu na veljaču prošle godine, navodi se u novoj analizi Raiffeisenbank Austria (RBA).

U osvrtu na nedavno objavljene podatke Hrvatske narodne banke (HNB), analitičari RBA navode da je blago povećanje javnog duga na mjesečnoj razini posljedica rasta unutarnje komponente javnog duga za 1,4 milijarde kuna ili 0,8 posto.

"U odnosu na veljaču 2017., rastu javnog duga pridonio je rast vanjske komponente, za 1,7 milijardi kuna ili 1,6 posto, po osnovi zaduženja dužničkim dugoročnim vrijednosnicama, dok je smanjenje unutarnje komponente ublažilo snažniji rast", navodi se u analizi, objavljenoj u ponedjeljak.

Obzirom na očekivani nastavak gospodarskog rasta u ovoj godini, analitičari RBA predviđaju da bi udio javnog duga u bruto domaćem proizvodu (BDP) mogao nastaviti s padom, nakon što je lani pao za otprilike 2,6 postotnih bodova.

"Povratak inflacije te jačanje kune u odnosu na euro dodatni su čimbenici koji bi trebali pridonijeti smanjenju omjera javnog duga u BDP-u. Također i dalje prisutno okruženje niskih kamatnih stopa čini se povoljnim za djelomično i troškovno preslagivanje portfeljne strukture javnog duga", navodi se u analizi.

Po analitičarima RBA, na povoljna kretanja trebala bi pozitivno utjecati i još jedna dobra turistička sezona, što bi trebalo djelovati u smjeru solidnog punjenja proračuna.

"Uz zadržavanje rasta primarnih rashoda ispod rasta nominalnog BDP-a, navedena kretanja svakako će pozitivno utjecati na statistiku javnog duga", navode analitičari RBA.

Navode i to da je, prema posljednjim revidiranim podacima Državnog zavoda za statistiku o kretanju BDP-a, udio javnog duga u BDP-u na kraju 2017. iznosio 77,4 posto.