Globalizam sve više gubi svoju privlačnost, a sličnost karaktera i blizina opet su na cijeni. Upravo tu tradicionalnu bliskost Gerhard Schlattl, novi direktor Austrijskog ureda za vanjsku trgovinu u Zagrebu navodi kao sada značajnu prednost u još jačem ekonomskom povezivanju naših dviju zemalja, što je i njegov posao.

U Zagreb je došao prije dva mjeseca i, kako sam kaže, borio se za tu poziciju u žestokoj konkurenciji s još devet kandidata. Odmah na početku iznenađuje nas informacijom da se Uredu obraćaju brojni mladi Hrvati, koji su odselili iz Hrvatske, izgradili karijere i rade u srednjem menadžmentu austrijskih i njemačkih tvrtki, a zainteresirani su da austrijske tvrtke koje već posluju u Hrvatskoj i šire poslovanje angažiraju upravo njih, jer se sa svojim obiteljima žele vratiti u Hrvatsku.

A dolazak u Hrvatsku s obitelji bio je i njegov izbor, nakon što je proteklih desetak godina proveo u austrijskim uredima za vanjsku trgovinu u drugim zemljama.

Zašto Hrvatska?

Bio sam prethodno tri i pol godine u Skopju i četiri godine u Pragu. Tu sam upoznao način života i povezanosti s austrijskim tržištem. Velik je interes austrijskih tvrtki za ovo tržište, mnoge su tu već 20-30 godina, za mnoge je nakon Njemačke područje jugoistoka Europe drugo glavno tržište, a i raste zanimanje među tvrtkama koje do sada nisu imale iskustva na ovom području. Širok je spektar industrija koje ovdje predstavljamo i za koje su austrijske tvrtke zainteresirane i to je velik izazov, možemo povećati aktivnosti i usluge.

Moj prvi angažman je, inače, bio u Bangkoku i tamo smo radili s daleko manjim brojem tvrtki, jer je znatno manje onih koje imaju kapaciteta za prisustvo na tako udaljenom tržištu.

Mahom su to bile tvrtke koje surađuju s velikim multinacionalnim kompanijama i prate ih kada na nekom tržištu pokreću proizvodnju, no odlazak na to tržište nije bio njihov samostalan izbor kao što je to primjerice Hrvatska, gdje su prisutni u svim područjima proizvodnje i usluga.

U Zagrebu ste već dva mjeseca, kakvi su prvi dojmovi, tko se od austrijskih poduzetnika obraća za pomoć i kakvu pomoć traže?

Standardno nam se poduzetnici obraćaju oko savjeta za osnivanje tvrtki u Hrvatskoj. Radi se o svim područjima proizvodnje. Imamo velik broj upita tvrtki oko mogućnosti korištenja europskih fondova za projekte iz programa za razdoblje od 2021. do 2027., ali i iz NPOO-a u kojemu vide velik potencijal.

Velik je interes austrijski tvrtki u uključivanje, kao i suradnja u turističkom sektoru. Baš smo prošli tjedan organizirali susret austrijskih tvrtki s vodećim hotelskim lancima i s njih pet su austrijski proizvođači dogovorili suradnju u snabdijevanju hranom i ostalim proizvodima. Organizirali smo razgovore o suradnji u sektoru komunalnih usluga, vodovoda i kanalizacije u Zagrebu, Rijeci i Splitu.

Primjećeno je da ste doveli grupu austrijskih poduzetnika u obilazak luke u Rijeci i cjelokupne infrastrukture. Očigledno je da vidite velik potencijal u tom logističkom centru?

Doveli smo više od deset tvrtki iz logističkog sektora zainteresiranih za biznis i postoji izuzetno velik potencijal za suradnju, posebno s međunarodnim koncesionarima.

Postaje li Luka Rijeka zanimljivija od slovenskog Kopra?

Razgovarali smo i o tome na nedavnom godišnjem skupu naših ureda u regiji, koji je održan u slovenskom Bledu, a zaključeno je da je od konkurencije ove dvije luke puno važnije njihova suradnja i pozicioniranje sjevernog Jadrana kao drugog najvažnijeg logističkog centra za prihvat roba na europsko tržište, jer partnerima s udaljenih tržišta posve je svejedno pristaju li u Trst, Kopar ili Rijeku.

Za njihov uspjeh izvan Europe puno je važniji zajednički nastup i regionalno brendiranje luka Sjevernog Jadrana. Naš ured će, naravno, među austrijskim tvrtkama promovirati korištenje Luke Rijeka.

Koliko je austrijskih tvrtki prisutno u Hrvatskoj?

Oko 800 ih ima svoja predstavništva u Hrvatskoj. Njihov broj raste i mogu reći da je integracija u Schengen i uvođenje eura imalo pozitivan učinak i poticaj, posebice među malim poduzetnicima koji su do sada izbjegavali Hrvatsku zbog tečajnog rizika. To će sada i biti naš fokus, okrenut ćemo se privlačenju tih tvrtki u Hrvatsku.

Ovih dana aktualna je suspenzija šengenskog režima koju su uvele Slovenija i Italija, no Austrija je to učinila godinama ranije. Kako to utječe na gospodarstvo?

Možda je to pitanje za veleposlanika, no s aspekta gospodarstva mogu reći da je efekt ulaska Hrvatske bio jako pozitivan. Za nas Hrvatska nije samo susjedna država, kako je doživljavamo iako nemamo direktnu granicu, no postala je s ulaskom u Schengen još bližom. Ona je za nas idealna kombinacija logističke i zemljopisne lociranosti, dobrih standarda i u isto vrijeme toplih ljudi. To je i jedan od razloga zašto sam odabrao Zagreb.

Velika birokratiziranost nekad je bio glavni problem koji je mučio austrijske poduzetnike u Hrvatskoj. Je li to još tako?

Još prikupljam informacije od poduzetnika, no dobivanje dozvola za gradnju i slične procedure još uzimaju vremena, traje nešto duže nego se čeka u Austriji. No, od tvrtki koje duže posluju u Hrvatskoj čujem i da je pravni, sudski sustav bitno unaprijeđen, procedure su ubrzane. S druge strane, to dosta ovisi i o djelatnosti, kao i području Hrvatske jer, koliko čujem od poduzetnika, nije jednaka situacija u Zagrebu Slavoniji, ili na jadranskom području.

Na kojem su području austrijske tvrtke najviše koncentrirane u Hrvatskoj?

Najviše u Zagrebu, budući da od ovih 800 tvrtki njih pedesetak ima proizvodnju u Hrvatskoj, a ostale se bave prodajom i uslugama. No, osim Zagreba, najprisutnije su na varaždinskom, karlovačkom i na području Istre. No, zanimljivo je i da su mnoge od austrijskih tvrtki međusobno postale klijenti i opskrbljivači, stvorilo se i tržište između naših 800 tvrtki u Hrvatskoj. Na tom povezivanju ćemo nastaviti raditi.

Radite i s hrvatskim tvrtkama?

Mi smo osnovani kao ured Austrijske gospodarske komore, njima smo na raspolaganju oko svih pitanja o porezima, pristojbama, dozvolama, osnivanju tvrtki i slično, ali i kada netko traži partnera ili kupca njegovih proizvoda, tražimo ih na tržištu. Naš je osnovni zadatak zapravo B2B, spajanje hrvatskih i austrijskih tvrtki. Ali ako hrvatska tvrtka želi širiti u Austriju, sada postoji ured HGK u Beču i upućujemo ih na vlastitu infrastrukturu. Mi smo financirani od austrijskih tvrtki, nismo bilateralna, hrvatsko-austrijska komora, naš je sustav drugačiji. Austrijska tvrtka je naš financijer i osiguravamo joj uslugu, a uslugu dobiva i podružnica austrijskih tvrtki u Hrvatskoj, jer njihove majke osnivačice plaćaju članarinu.

Članstvo u komori u Austriji je obvezno?

Da.

Kako ocjenjujete gospodarske prilike u Austriji?

Prema procjeni austrijskog Instituta za ekonomska istraživanja, ovu godinu očekuje se blagu recesiju, pad BDP-a za 0,8%, zbog slabije kupovne moći i povećanja kamatnih stopa ECB-a. No, istovremeno su procjene za iduću godinu bolje, očekuje se realni rast BDP-a od 1,2%, zahvaljujući boljoj kupovnoj moći i ponovnom porastu međunarodne trgovine, dok će se građevinska industrija i dalje suočavati s problemima. No, radimo s velikim brojem tvrtki i moram reći, iz vlastitog iskustva, da sve ovisi o pojedinom sektoru.

Osjeti li se zabrinutost tvrtki zbog sve većih napetosti na Bliskom istoku i njihovog mogućeg širenja?

To za sada nitko od tvrtki s kojima smo u kontaktu ne izdvaja kao temu. No, austrijske tvrtke imaju sposobnost brzog prilagođavanja i promjene poslovnog potencijala. To je njihov veliki plus. Prednost je i što je velik udjel malih tvrtki koje su u obiteljskom vlasništvu i odluke se mogu ubrzano donositi.

U našim poslovnim aktivnostima ovdje srećem puno poslovnih ljudi i iz Austrije i iz Hrvatske koje ne muče problemi i koji imaju pristup ‘a-ha, tektonska promjena, ali nije sve gotovo’. Traže izlaz i novu priliku prije drugih. Takve ljude želimo spajati.

Znam da ne možete ulaziti u detalje, no radite li u ovom trenutku na pripremi neke nove velike investicije iz Austrije?

Ima interesa i novih greenfield projekata i kompanija koje dolaze, ali, iako je to za medije uvijek atraktivno, moram reći da i tvrtke koje su već prisutne u Hrvatskoj šire svoja ulaganja ovdje.

To je jednako važno jer su to tvrtke koje su već investirale u proizvodnju i pokazuje da su zadovoljne poslovanjem. HNB procjenjuje da su austrijska ulaganja u Hrvatsku na razini od 6 milijardi eura, što Austriju stavlja u poziciju najvažnijih ulagača. No, ovo me vraća na vaše prvo pitanje zašto sam odabrao Hrvatsku.

Austrija je za Hrvatsku relevantan gospodarski partner i nikomu nije potrebno objašnjavati tko je Austrija, kao što je bio slučaj u Bangkoku, gdje su vrlo često miješali Austriju i Australiju.

Što ste uočili kao prednosti za poslovanje u Hrvatskoj?

Izuzetno su razvijene IT kompetencije i Hrvatima dobro idu strani jezici, no ono što je važno, što čujem od austrijskih tvrtki, jest velik potencijal i interes mladih ljudi, Hrvata u dobi od 30-35 godina, koji žive vani, u Njemačkoj i Austriji i željeli bi se vratiti u Hrvatsku.

To su izgrađeni ljudi sa svojim familijama koji imaju srednjoeuropski mindset, osobno sam upoznao dosta takvih, to su jako interesantni ljudi, kvalitetni. O tome se ne govori puno u medijima, no to su motivirani ljudi, izgrađeni, neki koje sam sreo radili su za austrijske tvrtke, bili srednji menadžment, zainteresirani su za trajni povratak jer su utvrdili da nije drugdje sve sjajno.

Znam da se o tome u Hrvatskoj malo govori, no i to se događa, i toga ima, i to dosta. To su impresivni ljudi, koji su mogli živjeti i uspješno raditi drugdje, ali su odlučili da se žele vratiti u svoju domovinu i pridonijeti svojim iskustvom, poduzetničkim vještinama i znanjima koja su stekli. Oni doista inspiriraju i želimo ih inkorporirati u austrijske tvrtke ovdje u Hrvatskoj što je više moguće.