Statistika je prošli tjedan obradovala sve koji prate hrvatsku robnu razmjenu sa svijetom, jer je u prvom tromjesečju zabilježen nastavak ohrabrujuće žilavosti hrvatskih izvoznika, koji su i u godini korone uspjeli stati na noge i ublažiti posljedice lockdowna, a u tri prva mjeseca ove godine postići snažan rast izvoza na godišnjoj razini od 7,9 posto gledano u eurima (9,5% u kunama). Dobrom tu vijest čini to što u prvom lanjskom tromjesečju korona još nije bila pokosila hrvatski izvoz, te je on u odnosu na prvi kvartal 2019. imao za 0,5 posto bolji rezultat, a ozbiljan pad statistika je zabilježila s travanjskim učinkom u robnoj razmjeni. Istina, u ožujku su lani države već počele s primjenom mjera suzbijanja širenja pandemije, pa je stoga u i rastu u ovogodišnjem prvom kvartalu vidljiv doprinos upravo rezultata iz ožujka, dok su rezultati prva dva mjeseca još uvijek bili ispod razine ostvarene u istom razdoblju 2020.

Prelimirani podaci

Budući da je riječ o preliminarnim podacima koje je objavio Državni zavod za statistiku, tek će se za mjesec dana kada budu objavljeni oni detaljniji moći raditi usporedbe i detektirati tko je imao najveću zaslugu za poboljšanje izvozne slike. Sada se može razaznati da je izvozni skor poboljšan i na glavnom tržištu za hrvatske proizvode EU (za 7,3% u eurima), ali i neeuropskim tržištima (9,2% u eurima). Ukupno je u prvom kvartalu izvezeno robe u vrijednosti 3,97 milijardi eura, gotovo 290 milijuna više nego u prvom kvartalu 2020., na jedinstvenom EU tržištu izvezeno je 2,74 milijarde eura, a na “treće zemlje” odnosi se 1,23 milijarde eura izvoza.

Pozitivan izvozni početak godine upotpunjava i ublažavanje vanjskotrgovinskog deficita, jer premda je uvoz u ožujku započeo s rastom (0,2% u eurima), pokrivenost uvoza izvozom bila je 64,6 posto, dok je lani taj odnos bio 60,3%. Uvezeno je roba u vrijednosti 6,15 milijardi eura, oko 38 milijuna eura više nego u prvom lanjskom kvartalu, a iz prvih podataka vidljivo je da je uvoz iz EU bio u padu, dok je povećanju pridonio uvoz iz neeuropskih zemalja. Za očekivati je da je porastu najviše pridonijela Kina, s kojom je zbog širenja pandemije početkom prošle godine promet prema Europi bio otežan. No, ako je suditi po ranijim pokazateljima, izvozu u prvom kvartalu ove godine pridonosi hrana, farmaceutska industrija.

Tijekom prva dva mjeseca za koje je DZS obradio podatke, izvoz u SAD porastao je 51% ili 33 milijuna eura na gotovo 97 mil. eura, te je SAD na osmoj poziciji glavnih izvoznih tržišta. Tomu je najviše pridonio ponovan prodor na tržište SAD-a karlovačkog proizvođača oružja HS Produkta. S Njemačkom, koja je na našoj listi glavnih vanjskotrgovinskih partnera lani preuzela lidersku poziciju od Italije, u prva dva mjeseca izvoznici su imali nešto slabije ostvarenje, a jedine dvije zemlje iz grupacije glavnih kupaca hrvatskih proizvoda s kojima je ostvaren veći izvoz u prva dva mjeseca bili su Mađarska (+30%), još uvijek na krilima izvoza Inine sirove nafte na preradu u Molovu rafineriju, te Srbija (+5,6%). Među tržištima na kojima je godina startala bolje nego lani su i Poljska, Rumunjska, Španjolska, Švicarska, te Rusija i Turska. Manje robe plasirano je, pak, u Francusku, Britaniju i Japan.

Najjači sektori

Iz detaljnije obrađenih podataka za prva dva mjeseca izdvaja se sjajan rast izvoza farmaceutske industrije (36,5%), a uočljiv je i nastavak ostvarenja boljih rezultata gospodarstvenika u poljoprivredi (+11,8%), te prehrambene industrije (2,8%). Oporavak bilježi izvoz drvoprerađivačkog sektora (+5%), no ne i proizvodnja namještaja (-5,3%), nastavlja s rastom proizvodnja papira (2,3%), a veći izvoz ima i proizvodnja metala (17%). Najznačajniji pad izvoza bilježe brodogradnja, proizvodnja motornih vozila i prikolica, te računala, kao i kožna, tekstilna i proizvodnja odjeće. Izvoz djelatnosti opskrbe vodom i gospodarenjem otpadom nastavlja snažno rasti (+60%).