Hrvatski robni izvoz u prvih osam mjeseci ove godine iznosio je 69,6 milijardi kuna te je bio 3,9 posto veći nego u istom razdoblju prošle godine, dok je uvoz dosegnuo 115,9 milijardi kuna ili 6,9 posto više, pokazuju prvi podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS) objavljeni u utorak.

Vanjskotrgovinski deficit tako je u prvih osam mjeseci iznosio 46,3 milijarde kuna, odnosno bio je za 4,85 milijardi kuna viši nego u istom razdoblju lani. Istodobno, pokrivenost uvoza izvozom pala je s lanjskih 61,8 na 60,0 posto.

U zemlje članice EU od siječnja do kraja kolovoza ove godine izvezeno je roba vrijednih 47,5 milijardi kuna, odnosno 9,6 posto više nego u prvih osam mjeseci 2017. godine. Istodobno, u zemlje izvan EU-a izvoz je pao za 6,5 posto, na 22,1 milijardu kuna.

Vrijednost uvezene robe u tome je razdoblju iz članica EU porasla 6,8 posto, na 90,5 milijardi kuna. U prvih osam mjeseci porasla je i vrijednost uvoza u Hrvatsku iz zemalja koje nisu članice EU-a i to za 7,2 posto, na 25,4 milijarde kuna. Izražen u eurima, hrvatski je robni izvoz u prvih osam mjeseci iznosio 9,4 milijarde eura, što je 4,3 posto više nego u istom razdoblju lani, dok je uvoz porastao za 7,3 posto, na 15,6 milijardi eura.

Tako je vanjskotrgovinski deficit u prvih osam mjeseci ove godine iznosio 6,4 milijarde eura, dok je u isto vrijeme lani iznosio 5,6 milijardi eura. U zemlje članice EU-a od siječnja do kraja kolovoza ove godine izvezeno je roba vrijednih 6,4 milijarde eura, odnosno 10 posto više nego u prvih osam mjeseci 2017. godine. Istodobno, u zemlje izvan EU-a izvoz je pao za 6,2 posto, na 2,98 milijardi eura.

Vrijednost uvezene robe u tome je razdoblju iz članica EU-a porasla 7,2 posto, na 12,2 milijardi eura. U prvih osam ovogodišnjih mjeseci porasla je i vrijednost uvoza u Hrvatsku iz zemalja koje nisu članice EU-a i to za 7,6 posto, na 3,4 milijarde eura.

Rast izvoza u prvih sedam mjeseci 3,6 posto, uvoza 6,7 posto

DZS je danas objavio i druge podatke o robnoj razmjeni za prvih sedam mjeseci ove godine koji pokazuju da je izvoz, izražen u kunama, porastao 3,6 posto na 60,9 milijardi kuna, dok je uvoz porastao za 6,7 posto, na 102,1 milijardu kuna. Time je DZS korigirao naviše svoje prve podatke, prema kojima je hrvatski robni izvoz u prvih sedam mjeseci ove godine iznosio 60,7 milijardi kuna ili 3,2 posto više nego u istom razdoblju prošle godine, dok je uvoz dosegnuo 101,6 milijardi kuna ili 6,2 posto više. Vanjskotrgovinski deficit je iznosio 41,2 milijarde kuna, a pokrivenost uvoza izvozom 59,7 posto.

Izražen u eurima, izvoz je u prvih sedam mjeseci ove godine porastao 4,0 posto, na 8,2 milijarde eura, dok je uvoz porastao 7,1 posto, na 13,75 milijardi eura. Vanjskotrgovinski deficit je iznosio 5,5 milijardi eura.

Podaci prema djelatnostima pokazuju da je prerađivačka industrija, koja u ukupnom robnom izvozu ima najznačajniji udio od 90,6 posto, u prvih sedam mjeseci zabilježila rast robnog izvoza za 5,8 posto, na 7,4 milijarde eura. Najvažniji trgovinski partneri Hrvatskoj su i dalje Italija i Njemačka. U Italiju je u prvih sedam mjeseci izvezeno robe za nešto više od 1,2 milijarde eura ili 9,4 posto više nego u isto vrijeme lani, dok je izvoz u Njemačku porastao 14,5 posto, na 1,1 milijardu eura. Iz Italije je, pak, uvezeno robe za 1,9 milijardi eura ili 15,3 posto više, a iz Njemačke za 2,1 milijardu eura ili 9,4 posto više.

U zemlje CEFTA-e zabilježen je rast izvoza za 0,8 posto, na 1,35 milijardi eura, pri čemu je izvoz u Bosnu i Hercegovinu porastao za 0,7 posto, na 745,8 milijuna eura, dok je u Srbiju istovremeno pao, za 6,7 posto, na 348 milijuna eura.