Prema službenom Vladinom godišnjem izvješću, Hrvatska je lani izvezla oružja i vojne opreme za 1,14 milijarde kuna, odnosno 151 milijun eura. Istodobno je uvezeno oružja za 163 milijuna kuna ili 21,5 milijuna eura. Podatak o izvozu govori da se hrvatski vojni izvoz oporavlja, nakon što je pao na najniže grane 2019., kada je oružja izvezeno za manje od 500 milijuna kuna. No, daleko smo od 2016. u kojoj su hrvatski vojni izvoznici zaradili čak 1,7 milijardi kuna. Onaj drugi podatak o uvozu, očito ne sadrži i prvu, najveću tranšu isplate Francuzima za nabavku eskadrile od 12 borbenih aviona Rafale. Iznos od oko 350 milijuna eura se po svemu sudeći bilježi na drukčiji način.

Poredak najjačih

Brojke se mijenjaju, poredak najvećih izvoznika, oružja i opreme ne. Premda u izvješću Vlade nije detaljizirano na koga se iznosi odnose, kad se prouče financijska izvješća naših najvećih vojnih proizvođača, koji je zanimljivo uvijek nešto veći nego je prikazan u podacima iz evidencije Ministarstva gospodarstva, zlatna medalja opet pripada karlovačkom proizvođaču pištolja i jurišnih pušaka HS Produktu. Srebro dobiva DOK-ING, proizvođač najpoznatijih i najtraženijih strojeva za razminiranje, čiji se proizvodi nalaze u arsenalima brojnih vojski svijeta, pa tako i u onoj SAD-a, ali i ruskoj. Treći je proizvođač kaciga Šestan-Buschu. U svoti od 1,14 milijarde kuna izvoza, HS Produktu pripada lavovski udio od oko 90 posto. Imao je rekordan prihod, ukupno je premašio milijardu kuna, uglavnom zbog tradicionalno povećane potražnje u SAD-u. Gamu proizvoda na američkom tržištu HS Produkt je “podebljao” i lansiranjem poluautomatske verzije svoje jurišne puške VHS-2, nazvane Hellion, te sa zanimanjem sada prate koliko će se taj novi proizvod, čija kupnja je dopuštena u SAD-u, “uhvatiti”.

I DOK-ING-u je 2021. bila izuzetno dobra godina, a na svjetskim tržištima ostvarili su 223 milijuna od ukupno 264 milijuna kuna prihoda. DOK-ING ima konstantan rast, a prošla godina je bila rekordna. Kako se saznaje, DOK-ING daljnje ambicije temelji na očekivanoj velikoj potražnji za proizvodima za razminiranje za kojima će biti velika potražnja zbog tisuća eksplozivnih neeksplodiranih naprava i mina koje se svakodnevno talože na ratnim područjima Ukrajine.

Ukrajina ‘bilda potražnju’

Šestan-Busch ostvario je lani u izvozu 61 milijun kuna, što je nešto slabije od prethodne ujedno rekordne 2020. Sigurno je, međutim, da će Šestan-Busch u ovoj godini nastaviti uvećavati izvoz, pretežito zbog velikih potreba za njihovim proizvodom nastalih zbog ruske agresije na Ukrajinu. Na sajmovima oružja kupci su doslovno željeli skidati njihove proizvode s izloženih lutaka. Problem je u tome što Šestan-Busch bazira proizvodnju na sigurnim narudžbama i ne proizvode kacige za slobodno tržište, jer bi stvaranje zaliha izrazito opteretilo njihovo poslovanje. Kao što je nedavno potvrdio i Goran Basarac iz Šestan-Buscha, inače i prvi čovjek Hrvatskog klastera obrambene industrije, “mi nemamo novca za proizvesti 10 tisuća komada kaciga da samo budu odložene na skladištu, pa da onda nagovaramo kupce da kupe upravo taj model kojeg imamo na zalihi”. Kazao je i da im stiže jato kupaca iz Ukrajine koji bi svi htjeli kupiti, ali po tisuću do dvije tisuće kaciga koje bi odmah slali na ratna područja. Pored toga, Šestan-Busch mora zadovoljiti prethodne narudžbe, ali će se, s obzirom na potražnju, sigurno naraditi u 2022. godini.

Iduće vladino izvješće o izvozu obrambene industrije za 2022. bit će sigurno bolje od ovoga za 2021. jer će se skoru pridružiti izgledno i vrijednost oružja i opreme koje je Hrvatska šalje u Ukrajinu u sklopu dogovora članica EU i NATO-a. Na početku rata u prvoj tranši otišlo je oružja i vojne opreme u vrijednosti većoj od 20 milijuna dolara. Hrvatski vojni proizvođači, oni tradicionalni, ali i brojni novi koji se pojavljuju, sigurno će profitirati i kod kuće, jer MORH jako diže vojni proračun, a odrazit će se to i na hrvatski vojni izvoz, jer će se aktivirati i EU obrambeni fond.