Dok se banke bore sa zatvaranjem poslovnica, a istodobno pokušavaju unaprijediti iskustvo za svoje klijente, događaju se i regulatorne promjene koje predstavljaju dodatni pritisak na poslovanje.
Zašto banke sve češće upravljanje svojom bankomatskom mrežom povjeravaju specijaliziranim tvrtkama te koji su trendovi u plaćanjima, razgovarali smo s direktorom Euroneta za Hrvatsku – Ivanom Buconjićem.
Recite nam nešto više o Euronetu, čime se bavite?
Euronet Worldwide, Inc. (NASDAQ: EEFT), globalni je pružatelj rješenja za elektroničko plaćanje i obradu transakcija, uključujući elektroničke financijske transakcije, prepaid bonove i usluge te prijenos novca.
Uz to, upravljamo i najvećom neovisnom mrežom bankomata u Europi i u Hrvatskoj.
Krenuli smo s jednim bankomatom u Budimpešti prije više od 25 godina, a danas spajamo svijet provodeći plaćanja koja povezuju tvrtke i potrošače u 170 zemalja.
Upravljamo sa 50.000 bankomata, a godišnje procesuiramo 5,8 milijardi transakcija s jedinstvenim rješenjima za gotovinske, digitalne ili hibridne transakcije. U Hrvatskoj smo prisutni od 1997. godine
Koji su izazovi s kojima se banke susreću danas?
Banke su tradicionalno usluživale tvrtke i pojedince kroz široku mrežu poslovnica i relativno krute operativne procese. No u današnje vrijeme, pojavom “mobilnog potrošača” dolazi do velike promjene u upravljanju poslovanjem i pružanju redovnih usluga potrošačima. Slično je i s bankomatima koji se razvijaju od svoje tradicionalne uloge isplate gotovine prema potpuno razvijenom samposlužnom kanalu za dostavu raznih usluga i proizvoda, što zovemo “ATM-as-a-Service”.
Danas mnoge banke širom svijeta procjenjuju koliki broj poslovnica zatvoriti, a koliko bankomata ostaviti u svojemu vlasništvu. Cilj je optimizirati troškove, te ispuniti nove zahtjeve klijenata koji migriraju s fizičkih na digitalne usluge.
U Europi je trend da bankomate koji se nalaze izvan poslovnica ili čak cjelokupno poslovanje bankomatima, banke predaju tvrtkama koje su za to usko specijalizirane. U Hrvatskoj će situacija postati zahtjevnija i složenija stupanjem na snagu novih sigurnosnih propisa i uvođenjem eura kao valute.
Elektro-kemijska zaštita (EKZ), koja novčanice označava neizbrisivom tintom u slučaju pokušaja krađe ili provale, svakako je novi iskorak u smislu sigurnosti, ali ujedno i značajan trošak. Sukladno zakonu, EKZ mora biti ugrađen u sve postojeće bankomate u Hrvatskoj u sljedeće dvije i pol godine, dok svi novoinstalirani bankomati EKZ moraju imati odmah pri postavljanju.
Zbog svega navedenog, sada je idealna situacija da hrvatske banke prepuste upravljanje bankomatima specijaliziranim tvrtkama, poput Euroneta. Naša stručnost i dugogodišnje iskustvo jamac su uspjeha. Naš je posao da riješimo ovakve izazove kroz nešto što zovemo “ATM-as-a-Service” ili “Bankomat-kao-usluga”, čime omogućavamo našim partnerima da se fokusiraju na ključne aktivnosti, na “core business” koji im donosi profit, dok mi brinemo da su njihovi klijenti zadovoljni.
“Bankomat-kao-usluga” ima mnogo formata – od jednostavnog upravljanja bankomatima koji se nalaze izvan poslovnica banaka, preko raznih dodatnih usluga koje omogućavamo na bankomatima, pa sve do konsolidirane mreže koja se sastoji od uređaja nekoliko različitih banaka, spojenih u jednu, novu zajedničku mrežu bankomata.
Na primjer, u Poljskoj imamo upravo takvu situaciju gdje upravljamo s više od 7500 uređaja koje od 2014. do danas koristi ukupno 14 banaka. Istodobno, klijenti svake od banaka imaju upravo ono korisničko iskustvo na koje su navikli, imaju isti ekran pred sobom kao da su na bankomatu svoje banke, samo što im je raspoloživa mreža puno veća, a što i odgovara njihovim rastućim zahtjevima i očekivanjima.
Koji su izazovi outsourcinga za banke? Mogu li izgubiti neke funkcionalnosti?
Da, postoje izazovi u tome kako bankomati komuniciraju sa sustavima banaka i bazama podataka o kupcima, ali kako napreduje tehnologija, tako se svaka od funkcionalnosti dodatno unaprjeđuje, a paleta mogućih servisa širi. Prednosti outsourcinga su i u tome što bankama donosi i do 20% uštede u trošku po transakciji.
Klasični bankomati mijenjaju se interaktivnim uređajima koji mogu odraditi i neke druge radnje – davati gotovinu u odabranim novčanicama i valutama, izdavati gotovinu bez kartice, samo pomoću telefona, izdavati prepaid kartice, bonove, plaćati račune, itd tako da prije možemo govoriti o dodatnim funkcionalnostima, nego o njihovu gubitku.
Koji su trendovi u industriji plaćanja u Hrvatskoj i Europi?
Već danas svakodnevno svjedočimo inovacijama u svijetu plaćanja. Prije pandemije Covida trendove su postavljale tehnološke inovacije i promijenjene navike potrošača.
A onda su se naše navike gotovo preko noći promijenile i prešle s kupnje uživo na online kupnju, s gotovinskih na bezgotovinska plaćanja, i sve to nevjerojatnom brzinom, što je prisililo tvrtke da ubrzaju svoje planove prilagodbe novom i zahtjevnom potrošačkom okruženju.
Pojavile su se i mnoge digitalne banke i aplikacije koje sustavno osvajaju svoje mjesto ne samo u svijetu, nego i na tržištima Hrvatske i regije dok u isto vrijeme ljudi traže fleksibilnost u korištenju različitih kanala, prema svojim potrebama.
Istodobno, gotovina je i dalje jedina alternativa eventualnim prekidima rada digitalnih sustava, te je i dalje prvi izbor mnogih trgovaca i ugostitelja kao najbrže i najizravnije sredstvo plaćanja. Euronet je jednako prigrlio i gotovinski i bezgotovinski svijet i nastoji ih spojiti kroz svoje usluge.
Kakva je budućnost gotovinskih plaćanja?
Gotovina će definitivno opstati jer ljudi žele imati mogućnost izbora. Uzmite za primjer Švedsku, kao zemlju koja je najdalje odmakla u smislu kreiranja bezgotovinskog društva, gdje se gotovina koristila približno tek u jednoj od deset transakcija, ali je svejedno početkom ove godine donijela zakon kojim propisuje bankama da i dalje moraju nuditi usluge gotovinskih transakcija, te da povrh toga omogući građanima da ne moraju predaleko putovati da bi imali pristup gotovini.
Razmišljanje koje je dovelo do ovoga zakona temeljeno je na načelima koje smatraju važnima za njihovo društvo – sigurnosti i pravednosti. Njihova državna agencija upozorila je da bi potpuno digitalno društvo bilo iznimno ranjivo u slučaju napada ili prirodnih katastrofa. Pad interneta ili strujne mreže potpuno bi paralizirali gospodarstvo zemlje. Jesu li u pravu?
* Sadržaj omogućio Euronet
