Pad dobiti u istočnim podružnicima – između ostaloga i zbog konverzije kredita u švicarskom franku – mogao bi rezultirati otkazima za trećinu zaposlenika austrijskih banaka. Problem operativnih troškova posebno će doći do izražaja kada najveće banke, poput Bank Austria, Erste Groupa i Raiffeisena, sljedećeg tjedna objave kvartalna izvješća, navodi Bloomberg razmišljanja analitičara.
Dva su problema posebno izražena – pad prihoda od kamata te naknada, što je bio najizdašniji izvor austrijskih banaka. Problem visokih operativnih troškova nije novost za austrijske banke, ističe analitičarka agencije Standard & Poor's, Anna Lozmann. "Međutim, otkada imamo ove razine kamatnih stopa, sporiji ekonomski rast i više regulatorne troškove, ta se činjenica sada gleda u drugom svjetlu", ističe Lozmann. Visoki troškovi poslovanja na matičnom tržištu do sada su mogli biti pokrivani povlačenjem dobiti iz podružnica u istočnoeuropskim državama, pa austrijske banke nisu morale prolaziti kroz znatnija zatvaranja poslovnica i otpuštanja zaposlenika.
75tisuća
ljudi zapošljava austrijski bankovni sektor
Međutim, otkada se profitabilnost na istoku snizila, pa i uslijed gubitaka zbog konverzije, austrijski bankari možda imaju razloga za brigu o daljnjoj karijeri. Prema procjenama guvernera austrijske središnje banke Ewalda Nowotniya, u narednim godinama iz austrijskih banaka mogla bi biti otpuštena trećina od 75.000 zaposlenika, odnosno 25.000 ljudi. Michael Mauritz, direktor komunikacija najveće austrijske banke Erste Group, za Poslovni dnevnik kaže kako ne može komentirati procjene središnje banke, tim više jer nisu otkrili detalje te kalkulacije. Na pitanje planiraju li otkaze, Mauritz kaže kako Erste nema program rezanja troškova, ali je troškovna disciplina proces koji traje već neko vrijeme.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Nije sve to baš tako jednostavno.
Taj franak i krediti u njumu su velikoooo pitanje.
Ako su bankari nagovarali stranke da dižu kredite sa tom klauzolom onda:
1. su krivi, a to se baš i nije ustanovilo;
2. ako su znali kojom smjerom će se kretati švicarski franak, imali su i sasvim druge, legalne bankarske opcije da na kretanju švicarsakog franka zarade.
Ono što je ovdje bitno, to je da su sve strane banke naučile ovdje dobro zarađivati,(i drugdje na istoku) niti blizu kao u svojim matičnim državama, i sad su malo po..zdili.
Hypo je u ogromnim problemima u Austriji, Raiff. nije daleko od toga, ali Je..e im se, love su se namlatili, a za Hypo se pretpostavlja da direktno ili indirektno, posjeduje oko trećinu naše obale i otoka.
To je danak vasoj gramzivosti jer ste prvo unistili klijente i financijsko trziste a sada kada nemate vise prihoda unistavate same sebe. naravno menadjeru su za sve to uzeli liejpe bonuse.
tako da je krajnji cinizam spominjati franak u tom kontekstu, jer vani nema franka pa se dogadja isto s bankama!
pa nismo bas svi budale da ne shvacamo sto radite gospodo banksteri.
Uključite se u raspravu