Globalna vrijednost obveznica koje donose negativni prinos, odnosno duga za koji investitori plaćaju da bi ga uopće plasirali, skočila je na 16,5 bilijuna dolara, najviše u šest mjeseci, piše Financial Times.

Štoviše, cjelokupni njemački dug trenutno donosi negativni prinos. Prinosi na državne obveznice u posljednjih nekoliko tjedana primjetno su pali nakon vala na kupovnoj strani, a na užas ulagača koji vjeruju da će usporavanje ekonomskog oporavka od pandemije zajedno s rastućom inflacijom rezultirati povećanjem dugoročnih troškova zaduživanja.

Iako je najveći stampedo investitora zabilježen na tržištu američkih državnih obveznica, nije nedostajalo kupaca ni za dug Japana i članica eurozone.

Prvi put od prosinca

Prinos na 10-godišnje japanske obveznice ovoga je tjedna pao ispod nule prvi put od prosinca. Prinos na njemački 10-godišnji dug pao je na -0,51 posto što je najniža razina od početka veljače.

K tome, prinos na njemačku 30-godišnju obveznicu također je ispod nule, što znači da cjelokupni njemački dug – mjerilo za obveznice u cijeloj eurozoni – sada ulagačima donosi gubitak.

Velike zarade nema ni kod riskantnijih europskih dužnika. Primjerice, prinos oko nule donose sva francuska obveznička izdanja do 12 godina do dospijeća, do 9 godina u španjolskom slučaju, a do sedam u talijanskom i grčkom.

Prema podacima banke Barclays, globalni iznos duga s negativnim prinosom sredinom svibnja prošle godine iznosio je malo više od 12 bilijuna dolara.

U prosincu je dosegnuo rekordnu razinu od preko 18 bilijuna dolara. Sve više fond menadžera i analitičara ističe da su prinosi na obveznice u sve većem raskoraku s ekonomskom stvarnošću.

Upiru prstom

Stoga dio njih za pad prinosa upire prstom u središnje banke i njihove programe otkupa obveznica čija dinamika znatno nadmašuje uobičajeni, smireni ritam tijekom ljetnih mjeseci.

Primjerice, Europska središnja banka (ECB) u srpnju je podigla mjesečne kupnje na 87 milijardi eura. U posljednja tri mjeseca kupnje su dosezale 80 milijardi eura.

Dramatični pad prinosa “uobičajeno bi bio prilično dobar znak da tržišta predviđaju dramatično usporavanje gospodarskog rasta, pa čak i recesiju”, komentirao je za FT analitičar ING banke Antoine Bouvet.

“Ne dajte se prevariti. Ne isključujem u potpunosti zabrinutosti zbog gospodarstva, ali prinosi su toliko pali zbog intervencija središnjih banaka”, tumači Bouvet.

Analitičari očekuju da će investitori koji očekuju rast prinosa pričekati kraj ljetne trgovinske letargije prije obnove svojih pozicija.