Trendovi života izvan velikih gradova potaknutih pandemijom imali su više utjecaja na pad prodaje nekretnina na zagrebačkom području od posljedica potresa, ocjena je autora stručnog članka koji je u ponedjeljak objavljen na HNBlogu.

Autori stručnog članka „Utjecaj pandemije i potresa na tržište nekretnina u Zagrebu u prvoj polovini 2020.“ – direktor Direkcije za modeliranje u Sektoru istraživanja Hrvatske narodne banke (HNB) Davor Kunovac i savjetnik u Direkciji za modeliranje Karlo Kotarac – u svrhu analize istovremenog utjecaja potresa 22. ožujka i pandemije proglašene 11. ožujka na formiranje cijena nekretnina konstruirali su niz specifičnih pokazatelja tržišta nekretnina za grad Zagreb koristeći podatke Porezne uprave o kupoprodaji nekretnina.

Pojeftinjenje od 10 posto

„Provedena analiza je pokazala kako su se tijekom svibnja i lipnja cijene prodanih nekretnina u središtu grada Zagreba i Donjem gradu, gdje su nekretnine oštećene u potresu najgušće raspoređene, smanjile za 10 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine“, navode autori članka.

Po podacima koje iznose, „broj nekretnina prodanih u Zagrebu u prvoj polovini 2020. manji je za otprilike 22 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine i za sada se ne čini dramatičnim ako se u obzir uzmu uobičajena kretanja broja transakcija u prethodnim godinama“.

Kunovac i Kotarac, naime, zamjećuju kako se unutargodišnja dinamika broja prodanih nekretnina promijenila 2017. godine uvođenjem programa subvencioniranja stambenih kredita i velik broj transacija sada je koncentriran unutar kratkog vremenskog intervala u kojem su otvorene prijave za subvenciju.

No, za razliku od prethodne dvije godine, pad broja transakcija ovoga puta traje dulje, sve do svibnja 2020. godine kada se, usporedno s popuštanjem epidemioloških mjera i novim krugom stambenog subvencioniranja, broj transakcija ponovo približava prosjeku zabilježenom u prethodne dvije godine.

„Broj prodanih nekretnina u središtu Grada Zagreba i posebno u Donjem gradu, gdje su nekretnine oštećene u potresu najgušće raspoređene, u posljednjim se mjesecima prepolovio“, navode Kunovac i Kotarac. No, pritom ističu i kako se smanjena sklonost kupnji nekretnine u središtu grada ne treba pretežito pripisivati potresu.

„Pokazatelji ilustriraju kako broj i udio transakcija koje se odnose na zonu oštećenu potresom počinje opadati nekoliko tjedana prije potresa. Taj pad aktivnosti na tržištu nekretnina podudara se s početkom pandemije kada je postupak kupoprodaje nekretnina zbog uvedenih epidemioloških mjera bio znatno otežan.

Smanjena aktivnost na tom području u skladu je s povećanom atraktivnošću života izvan središta grada i novim trendovima u načinu života koje je potaknula pandemija, kao što su držanje fizičkog razmaka ili rad od kuće”, naglašavaju autori članka.

Ne traže se samo noviji stanovi

Pandemija je, kako nadalje navode, usko vezana uz smanjenu potražnju za turizmom u Zagrebu. Posljedično, manja je i potražnja za nekretninama u središtu grada koje bi imale turističku namjenu dok, istodobno, raste ponuda stanova za dugoročni najam ili kupovinu u tom dijelu grada.

Njihova analiza također sugerira da promjena sklonosti kupaca životu izvan središta grada nakon potresa nije, kako se ponekad tvrdi, pretežno određena pojačanom potražnjom za novijim nekretninama koje su građene nakon 1964. godine kada su doneseni prvi propisi o protupotresnoj gradnji.

Naime, usporedba indeksa cijena starijih nekretnina je pokazala da je cijena tih nekretnina u starom dijelu grada padala u analiziranom vremenu, dok je cijena nekretnina izgrađenih prije 1964. u ostalim dijelovima grada rasla u tom razdoblju.