Oporezivanje prihoda od kamata na štednju te trend pada pasivnih kamatnih stopa glavni su generatori optimizma u 2015. u fondovskoj industriji.
Za godinu na izmaku ne može se reći da je bila loša. Većina dioničkih fondova počela je ostvarivati opipljivije prinose, a imovina svih otvorenih fondovado kraja listopada je porasla na 13,6 milijardi kuna što je tri posto više nego krajem prošle godine. U najvećem društvu za upravljanje investicijskim fondovima, ZB Investu, ističu da će 2015., s obzirom na trend snižavanja kamatnih stopa i uvođenja poreznog opterećenja na oročenu štednju, biti godina daljnjeg povećanja ulaganja u investicijske fondove.
13,65mlrd.
kuna iznosila je imovina otvorenih fondova u listopadu
"Iako su posljednjih godina ulagatelji dominantno ulagali na tržišta novca odnosno u novčane fondove, primjetno je da se taj trend polako mijenja. Pad kamatnih stopa spustio je kamate na štednju i prinose novčanih fondova što je rezultiralo promjenama u strukturi ukupne imovine pod upravljanjem investicijskih fondova. U ovoj godini su znatno rasli obveznički fondovi, dok kod dioničkih nije zabilježen znatniji porast imovine usprkos primjetnim prinosima.
Preuzimanje više razine rizika kod ulagatelja se, za sada, zadržalo na razini iznad one novčanih fondova", kaže Hrvoje Krstulović, predsjednik Uprave ZB Investa.U sljedeću godinu optimistično gleda i Josip Glavaš, predsjednik Uprave Erste Asset Managementa. I on očekujem da će fondovska industrija u poslovanju osjetiti pozitivne pomake, poglavito kao posljedicu snižavanja kamata te oporezivanje štednje, čija primjena kreće od početka sljedeće godine, a od čega je fondovska industrija trenutno izuzeta.
"Posljedično, štednja će i dalje biti sigurna, ali ograničene isplativosti. Zato vjerujem da će se građani početi više informirati i o ulaganjima u fondove, kao načinu ulaganja viška sredstava i diversifikacije vlastitog financijskog portfelja, ta da će time i sama naša industrija u Hrvatskoj postati još konkurentnija", smatra Glavaš.U Raiffesen Investu pak smatraju kako oporezivanje dohotka od kamata nije iznimka u odnosu na praksu u EU, stoga ne očekuju promjenu sklonosti prema štednji u Hrvatskoj. Inače, ova je godina bila prilično uspješna za to društvo pošto su ostvarili porast imovine pod upravljanjem od 25 posto.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Kod ove teme ne mogu a da ne spomenem glupave ministre Linića i Grčića kojima je prva mjera u mandatu ove Vlade bila populistička mantra o oporezivanju kapitala odn. uvođenje poreza na dividendu. Na taj način su rastjerali ionako malobrojne avanturiste koji su se nadali da će nešto zaraditi na ovom marginalnom TK. Sada je ta ista Vlada “generator optimizma” fondovskoj industriji zbog uvođenja poreza na kamate na štednju. Ovo nije smiješno nego tragično jer u državici kao što je RH ovakvi potezi srednjeročno i dugoročno donose više štete nego koristi. Ništa čudno za ovo podneblje jer ekonomsko krakovidni vlastodršci ne mogu sagledati posljedice svojih glupavih mjera i odluka. Upadaju iz jedne greške u još veću sljedeću grešku.
Uključite se u raspravu