Poslovna 2025.
Financije obilježavaju dva ključna trenda

Investicije su postale mainstream, a svijet financija poput telekoma s kraja 20. stoljeća

Ivan Kurtović, predsjednik Uprave Intercapitala.

Ivan Kurtović
04. prosinac 2024. u 22:00
Ivan Kurtović, predsjednik Uprave Intercapitala skreće pažnju na dva ključna trenda u svijetu financija/Patrik Macek/PIXSELL

Svijet financija odavno je postao poput telekoma iz kraja prošlog/samog početka ovog stoljeća. Naime, tada je telekom dobio konkurenta u mobitelima i internetu, a disrupcija koju je to ostvarilo vidi se i danas. Tko koristi fiksni telefon? Štoviše, mobitel je postao “smart”, tj. spaja sve u jednom: telefon, kompjuter, aparat i da – ako nema internet, mobitel je samo nepotrebno smetalo.

Mobitel je posto i sredstvo za značajnu disrupciju financijskog sektora, jer tko danas želi u banku? Poneki potpis ili pak kredit, možda zaslužuju posjet, no i bez toga se može.

Dva su danas ključna trenda u svijetu investicija. Prvo, investicije su postale “mainstream”, to jest, lako su dostupne baš svima. APP nudi jednostavnost, intuitivnost, ali i nižu cijenu usluge jer gle čuda, sve može biti jeftinije. APP kao trend se samo naslanja na onaj drugi trend – ETF-ova. ETF je jednostavan proizvod za investiranje u diversificiranu košaricu vrijednosnih papira. Tko pak danas nema makar trajni nalog (mjesečnu uplatu) manjeg iznosa u američki S&P 500 ETF? Ili pak Genius APP koji nudi kreaciju vlastitog štednog plana na ETF po želji.

ETF-ove danas imamo na razne teme, a oni najpopularniji su orijentirani na američko dioničko tržište tj. S&P 500 indeks. Uz ETF-ove, APP-ovi su donijeli i veliku jednostavnost. Nije više niti bitno želite li uplatiti 10, 20 ili 500 eura. Sve može. Tu je naravno i prinos, koji varira. Ali što danas ne varira? Ako gledamo i malo dugoročnije te želimo svom novcu najbolje, jednostavan je odgovor zašto smo trebali krenuti investirati određeni dio naše ušteđevine na tržište kapitala doslovno jučer.

I tako, dok svijet financija ide značajnim koracima naprijed, dok proizvoda (ETF-ova) ima više nego ikada na razne teme i geografije, a naknade su nikada manje, Hrvati i dalje hrle u banke gdje drže skoro 55 milijarda eura na računima. Ako samo znamo da je prosječna kamata i dalje zanemarivo mala, a inflacija (iako padajuća), i dalje iznad razina od oko 3%, realno – vrijednost novca slabi.

New Report

Close