Guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić na konferenciji "Zagreb-financijsko središte", u organizaciji Poslovnog dnevnika, govorio je o aspektima ulaska Hrvatske u eurozonu, što treba učiniti na tom putu i kako će to djelovati na sve u državi.

Ono što vjerojatno sve zanima, kada se uvodi euro, 2022. ili 2023.?
To još ne znamo. To ne ovisi samo o nama već i o našim partnerima i o onome što ćemo raditi idućih godina. Predstoji nam dosta posla. U ponedjeljak je istaknuto da se naše predsjedanje EU dogodi u vrijeme ulaska u tečajni mehanizam jer je to ključni, kritični korak koji bismo trebali učiniti na putu u Europsku monetarnu uniju. Od 2005. nijedna zemlja nije ušla u tečajni mehanizam, kriteriji ne postoje tako da ćemo morati s europskim partnerima vidjeti što točno trebamo učiniti. Nakon ulaska u mehanizam potrebno je zadovoljiti Maastriške kriterije koje smo lani sve ispunili. Prilično sam uvjeren da ćemo biti spremni ispuniti te kriterije.

Što to znači za gospodarstvo? S jedne strane su izvoznici koji već godinama spominju prejak tečaj kune, s druge je strane navodno jaki uvozni lobi kojem jaka kuna odgovara. Što u gospodarskoj slici uvođenje eura konkretno mijenja?
Za gospodarstvo smanjuje se cijena kapitala, kamate na kredite će biti niže. To će značiti i da će regulatorni trošak za bankovni sektor biti bitno niži, stopa obvezne pričuve smanjit će se s 12 posto na jedan posto, uklanjamo potrebu obveznih minimalnih deviznih potraživanja i to će sve utjecati da kamate budu niže. Druga je korist da će transakcijski troškovi biti niži. Mi najveći dio trgovine radimo s eurozonom, 40 posto robne trgovine i 70 posto prihoda od turizma dolazi s euro područja. Troškovi platnog prometa s inozemstvom doći će na razinu troškova platnog prometa u zemlji. Treće, Hrvatska će postati poželjnije investicijsko odredište zbog uklanjanja tečajnog rizika. To se pokazalo empirijski u svim slučajevima zemalja koje su ulazile u eurozonu da su rasle investicije.

Predsjednik Uprave PBZ-a Božo Prka istaknuo je da će trošak ulaska snositi same banke. Postoji i opravdani strah da će se dio toga preliti na građanstvo i poduzetnike.
Ne bih rekao. Mjenjački troškovi u zemljama koje su uvodile euro nisu prebačeni na građanstvo, kao ni u platnom prometu gdje će padati naknade. Mislim da će naknade početi padati i prije. Trend pada kamata pratit će i trend pada naknada u bankama. No, u dugom roku banke će to moći nadoknaditi kroz snažnije gospodarstvo. Ako gospodarstvo ne raste, ne mogu ni banke dobro poslovati.

Što će biti s kreditima? Dugo se ljude zbog iskustva sa "švicarcem" poticalo da uzimaju kredite u kunama. Što dolazak eura znači za sve koji imaju kunske kredite?
Nisam osobno nikada nikome savjetovao da uzme ovaj ili onaj kredit, osim kredite u švicarskim francima. Mi one koji uzmu eurski kredit osiguravamo svojom politikom. HNB nema ništa protiv toga što su ljudi počeli uzimati kunske kredite, dapače, ali jedan od razloga je bio što su vidjeli što je tečajni rizik. Drugi su razlog kamatne stope. Razlika kamatnih stopa na kunske i eurske kredite početkom 2000-ih je bila viša nego danas. Ulaskom u eurozonu kunski krediti jednostavno će se konvertirati u eurske.

Čuli smo vrlo malo argumentacije protiv uvođenja eura. No, regionalna čelnica Svjetske banke Poslovnom dnevniku je rekla da problem ulaska u eurozonu nije toliko s financijske strane koliko nespremnosti institucije. Jesmo li dovoljno spremni predvidjeti potrese, poput grčkog?
Prva stvar koja se spominje u razgovorima s Svjetskom bankom je kvaliteta institucija. To podržavam, ali treba znati i da ne postoje mjerila koja govore kakva je kvaliteta institucija potrebna. Ja bih rekao i da zemlje koje su ušle prije Hrvatske u monetarnu uniju u trenutku ulaska u tečajni mehanizam nisu baš imale jako dobre pokazatelje kvalitete institucija. Mislim da je za Hrvatsku dobro da korak u smjeru ulaska u eurozonu bude isto tako poticaj da provedemo neke stvari za koje bi bez toga manjkalo volje.

Postaje li HNB ulaskom u eurozonu produžena ruka Europske središnje banke (ECB)?
HNB tada sudjeluje u radu ECB-a, sjedamo za stol i odlučujemo zajedno s ostalim zemljama o monetarnoj politici. S druge strane, zadržavamo mogućnost vođenja makroprudencijalnih politika, onih politika koje smo vodili do 2008. Ako primijetimo da negdje raste balon, primjerice na nekretninskom tržištu, možemo poduzimati mjere koje su regulatornog karaktera, a u biti adresiraju stvari koje politika na razini eurozone ne može kroz kamatne stope. Ulazimo i u bankovnu uniju gdje se nadzor sistemski najvažnijih banaka obavlja na razini zajedničkog europskog mehanizma, a mi dalje nadziremo ostatak bankovnog sustava i zajedno s ECB-om nadziremo te sistemski važne banke.

MMF je nedavno istaknuo da smo zastali s reformama i procjenjuje hrvatski gospodarski rast na 3,1%. Vi ste u srpnju predviđali 3%. Je li to dovoljno za Hrvatsku u ovom trenutku?
Naša je prognoza rasta sada 3,3%. Treba prvo definirati što je dovoljno. Ja bih rekao da Hrvatska ima mogućnost povećati potencijalnu stopu rasta BDP-a. Dobar dio ovoga rasta što sad vidimo je i ciklički. Ne treba zaboraviti da ćemo u idućim godinama povećavati apsorpciju europskih fondova. Ovo vrijeme trebamo iskoristiti za reforme, prije svega pravosuđa i zdravstva. Ako ćemo ići u tom smjeru, onda ćemo ovaj dio ciklusa iskoristiti da ne dođe do pada stope BDP-a u kasnijoj fazi.

Trošit će se koliko se može i smije

I u budućnosti možete očekivati odgovorno upravljanje javnim financijama – poručio je okupljenima na konferenciji "Zagreb-financijsko središte" ministar financija Zdravko Marić. Prvi čovjek hrvatske riznice istaknuo je kako je domaći financijski sustav uspio preživjeti recesiju jer je bio zdrav, a sada je duboko involviran u globalni financijski sustav, posebno nakon ulaska Hrvatske u Europsku uniju. No, ulazak u EU donio je novi regulatorni okvir. "Ministarstvo financija podnijelo je velik teret u tom pogledu u razdoblju prije i nakon pristupanja. Naime, najveći broj zakonskih prijedloga koji ulaze u saborsku proceduru tiču se financijskog sustava", naglasio je Marić. Dodao je i da su u protekle dvije godine učinjena brojna usklađenja kako bi se unaprijedio financijski sustav i podigla razina transparentnosti, uz naglasak na zaštiti potrošača. Od novih zakonskih rješenja koja će uskoro proći saborsku proceduru, Marić je izdvojio obvezu usklađivanja platnog prometa, zatim izuzetno važan novi Zakon o tržištu kapitala koji će implementirati čak pet europskih direktiva i proteže se na više od osam stotina članaka, a u pripremi je i zakon o osiguranjima.  Iako se ponegdje kasni u donošenju, Marić je uvjeren kako će sve biti spremno u rokovima. Što se tiče rebalansa proračuna, ministar tvrdi kako resorno ministarstvo već drugu godinu donosi konzervativne proračunske projekcije, a koje se ostvaruju bolje od plana. "Rezultati porezne reforme su iznad očekivanja. No, višak poreznih prihoda neće otići u potrošnju, rashodovna strana ostat će nepromijenjena, a višak će otići na rješavanje starih proračunskih dubioza, prije svega u zdravstvu", istaknuo je Marić. Uz to, manjak proračuna za ovu će godinu biti još niži. "Hrvatska ulazi u razdoblje trošenja koliko može i smije", istaknuo je Marić. Ministar je naglasio i kako je takva proračunska politika rezultirala značajnim smanjenjem rashoda za kamate koji je lani bio 762 milijuna kuna manji. Do kraja godine bit će riješeno i restrukturiranje Hrvatskih autocesta. Na kraju je zahvalio financijskoj zajednici na podršci i izdavanju domaćih i međunarodnih obveznica, posebno istaknuvši izdavanje obveznice dosad najduže ročnosti od 15 godina.

Tvrtkama smanjivati porez na dohodak

Hrvatska treba provesti pet ključnih reformi kako bi imala uravnoteženi financijski sustav, naglasio je prvi čovjek Hrvatske udruge banaka (HUB) Zdenko Adrović. Ocijenio je kako je hrvatsko tržište u realnim okvirima skromno, no ima prednosti, a to su stručnjaci. "Prilike za daljnji rast moraju se stvoriti kroz tržište kapitala i investicijsko bankarstvo", kazao je Adrović. Hrvatsko se financijsko tržište suočava s padom interesa stranih kompanija, a nedavno je iz Hrvatske otišla i jedna od vodećih europskih banaka, Société Générale. Da se to ne bi događalo ubuduće, Adrović je predstavio pet točaka kao platformu za raspravu. Na prvom je mjestu nastavak poreznog stimuliranja tvrtki kroz smanjenje poreza na dohodak. Po Adroviću, trenutačne stope nisu dovoljno atraktivne za strane ulagače. Tu je i pitanje najviše stope od 36% zbog čega konzultantske i revizorske kuće odlaze iz RH. "Vlada bi trebala razmisliti i o ukidanju poreza na kapitalnu dobit koji je donio nelikvidnost. To je bilo ishitreno te bi ga trebalo barem privremeno isključiti", smatra Adrović. Druga se točka odnosi na alternativne platforme za financiranje malih i srednjih poduzeća, poput Funderbeama. "Potrebno je uvesti i nove financijske instrumente", smatra šef HUB-a. Na trećem je mjestu zakonodavni okvir – smanjenje broja promjena zakona i veća predvidljivost regulacije te ubrzanje efikasnosti pravosuđa. Adrović je iznio podatak da u Hrvatskoj stečaj prosječno traje 3,1 godinu. Na kraju, smatra da bi trebalo provesti i financijsku edukaciju poduzetnika te poticati međunarodnu raspravu o Zagrebu kao financijskom središtu. "Bankarstvo ne smije biti neprijatelj, već prilika za rast i razvoj", naglašava Adrović.

Daljnja konsolidacija tržišta banaka upitna

Domaći bankarski sektor i dalje se oslanja na tradicionalnu strukturu prihoda u kojem dominiraju kamatni prihodi, a male banke imaju po tome male šanse za preživljavanje – najvažnije su teze prezentacije o profitabilnosti domaćih banaka koju je predstavio Ivan Majić, ekonomski analitičar i kolumnist Večernjeg lista. Prema njemu, hrvatske su banke iskusile postupni pad profitabilnosti koji je eskalirao 2015. kada je zabilježen gubitak zbog 'specifičnog zakonskog rješenja', kako je nazvao konverziju kredita u švicarskom franku. Već 2016. dolazi do povratka dobiti banaka. "No, razina profitabilnosti i dalje je ispod pretkrizne", naglasio je Majić. U strukturi operativnih prihoda oni kamatni zauzimaju 70% udjela. Tvrdi da po tome Hrvatska ne odskače toliko od razvijenih tržišta, ali odskače u pogledu nekamatnih gdje najveći udjel drže naknade od platnog prometa. "Od ostalih nekamatnih prihoda dominira trgovanje valutama, s milijardom kuna godišnje. To će s eurom nestati. Male se banke oslanjaju na kamatne prihode, dok velikima veći dio dolazi od nekamatnih prihoda" istaknuo je Ivan Majić dodavši i da je upitno očekivati daljnju konsolidaciju hrvatskog bankarskog tržišta.