Za gospodarski su uspjeh države ključne inovacije. Inovacije su te koje donose dodanu vrijednost te konkurentnu prednost kompanijama, društvu, a samim time i državi. Primjerice, prema izvješću “Znanstvene, istraživačke i inovativne karakteristike EU-a” oko dvije trećine europskog rasta produktivnosti posljednjih desetljeća potaknuto je upravo inovacijama. No biti inovativan nije lako. Mukotrpan je to i dugotrajan put, potvrdit će baš svaki inovator. Kako pojedine države stoje po pitanju inoviranja, a onda i uspjeha pokazuje Europska ljestvica uspjeha u inoviranju (European innovation scoreboard, EIS). Ista je korisna jer procjenjuje prednosti i nedostatke inovacijskog sustava pojedine države pa bi trebala biti praktičan alat vladajućima u popravljanju istoga.
Napredak EU
Ljestvica za 2021. pokazuje da je u području inovacija Europska unija napredovala – i to za 12,5 posto od 2014. Također, pokazuje EIS, države čije su inovacijske osobine lošije rastu brže od onih s boljim rezultatima. Zanimljivo, inovatori su se po karakteristikama i geografski podijelili. Tako predvodnici u području inovacija i veliki inovatori uglavnom dolaze sa sjevera i zapada Europe. Umjereni i skromni inovatori pak s juga i istoka. Ljestvicu predvodi Švedska sa 156 postotnih bodova. Slijede je Finska, Danska i Belgija. Sve one spadaju u skupinu nazvanu – predvodnici u području inovacija. Države su to koje su daleko iznad EU prosjeka koji iznosi 113 postotnih bodova.
Na ljestvici uspjeha u inoviranju 2021. gotovo su svi napredovali. Cipar, Estonija, Grčka, Italija i Litva napredovale su najviše, 25 i više postotna boda. Hrvatska je također napredovala i u skupini je zemalja (uz Belgiju, Finsku i Švedsku) čije su se inovacijske osobine poboljšale između 15 i 25 postotnih bodova.
Od četiri skupine u koje su države podijeljene prema razini uspješnosti Hrvatska se nalazi u posljednjoj – onoj skromnih inovatora, odnosno s Rumunjskom, Bugarskom, Latvijom, Poljskom, Slovačkom i Mađarskom činimo skupinu čija je uspješnost u inoviranju znatno ispod prosjeka EU-a. Najlošija je u inoviranju Rumunjska sa samo 35 postotnih bodova.
I dok je prosjek Europske unije 113 postotnih bodova, Hrvatska u području inovacija ostvaruje njih 78. Analiza koja obuhvaća 12 dimenzija inovacija i ukupno 32 pokazatelja pokazuje da su hrvatski glavni aduti sa 180 postotna boda:
inovatori (inovacija proizvoda i inovacija poslovnih procesa malih i srednjih poduzetnika); veze (suradnja inovativnih malih i srednjih poduzetnika s drugima, javno-privatna suradnja u istraživačkim radovima, mobilnost radne snage). Dimenzija je to u kojoj smo ostvarili 128 postotna boda; digitalizacija (ljudi s naprednijim digitalnim vještinama te rasprostranjenost širokopojasne infrastrukture) u kojoj ostvarujemo 125 postotnih bodova; dobro stojimo, sa 110 postotna boda u korištenju informacijskih tehnologija (poduzeća koja osiguravaju ICT treninge, zaposleni ICT stručnjaci).
Mali broj patenata
Najveće su nam pak boljke intelektualno vlasništvo jer imamo iznimno malen broj patentnih prijava, prijava zaštitnog znaka i dizajna te je to dimenzija u kojoj ostvarujemo najmanje postotnih boda – tek 30. Loši smo i u prodaji i izvozu inovativnih proizvoda, srednje i visoko tehnoloških dobara te inovativnih usluga. Ne stojimo dobro niti po pitanju ljudskih resursa pri čemu smo najgori u kategoriji cjeloživotnog učenja. Manje od 60 postotnih bodova (dakle, jako malo) ostvarujemo u još dvije dimenzije – atraktivnosti sustava istraživanja te financiranju i podršci. Što se financiranja i podrške tiče, zanimljivo, pokazuje analiza FIS-a, država ulaže gotovo duplo više u istraživanje i razvoj od privatnog sektora. Međutim, podrška je države privatnom sektoru u istom gotovo zanemariva, odnosno praktički je nema.
Vladajućima bi dakle trebalo biti posve jasno kakve bi nam politike trebale za bolje rezultate u području inovacija. Najnovija bi analiza uspješnosti u inoviranju trebala biti objavljena u rujnu te će biti zanimljivo vidjeti jesmo li napredovali ili nazadovali.
Što se napredovanja ili nazadovanja tiče zanimljivo će biti i vidjeti kako Europska unija stoji u odnosu na globalne konkurentne. Prema posljednjim podacima bolja je od Brazila, Kine, Indije, Rusije i Južne Afrike, no zaostaje za Australijom, Kanadom, Japanom, Južnom Korejom i SAD-om. Inače, prvak u inovativnosti je Južna Koreja. Položaj se EU-a, u posljednjih sedam godina, poboljšao u odnosu na šest globalnih konkurenata. EU se tako po uspješnosti približila Australiji i Kanadi. Međutim, pogoršao se položaj u odnosu na Japan, Južnu Koreju i SAD. Prednost pred Kinom pak smanjuje se.
A inovacije će Europi u nadolazećem razdoblju biti itekako važne jer će biti ključne u realizaciji ciljeva koje si je EU zacrtala Europskim zelenim planom i Digitalnim kompasom.
Pomoć bi u tome trebao biti Horizon Europa, istraživački i inovacijski program za period od 2021. do 2027., težak 95,5 milijardi eura. Isti bi trebao ubrzati europsku zelenu i digitalnu tranziciju. No to nije sve. U istom će periodu kroz kohezijsku politiku za isto na raspolaganju biti 56,8 milijardi eura.
Europa na inovacijama neće štedjeti. Prilika je to za sve, pa tako i za Hrvatsku, samo je treba iskoristiti.
