Inicijalna ‘flash’ procjena rasta cijena u eurozoni u kolovozu pokazala se prilično točnom pa su europski statističari u utorak tek blago korigirali inflaciju na 5,2 posto (s 5,3 posto), zahvaljujući blažem poskupljenju industrijskih proizvoda.

U istom smjeru korigirana je i procjena za Hrvatsku, na 8,4 posto (umjesto 8,5 posto). Za razliku od eurozone u kojoj je inflacija usporila u odnosu na srpanj (5,3%), ni najnovije brojke za Hrvatsku ne mijenjaju činjenicu da je tempo rasta cijena ubrzao.

Inflacija cijena industrijskih proizvoda u eurozoni iznosila je 4,7 posto, svježa hrana skuplja je 7,8 posto, a energija je pojeftinila 3,3 posto. Isključe li se volatile cijene hrane i energije, temeljna inflacija dosegnula je 6,2 posto rasta, u skladu s prvim procjenama.

Hrana skuplja 7,8 posto
Istodobno, usluge su skuplje 5,5 posto u odnosu na lanjski kolovoz. Gleda li se inflatorna slika cijele Europske unije, brojka se penje na 5,9 posto na godišnjoj razini. U srpnju je iznosila 6,1 posto.

Cijene su prošlog mjeseca najbrže rasle u susjednoj Mađarskoj, 14,2 posto u odnosu na kolovoz prošle godine. Slijede Češka i Slovačka 10,1, odnosno 9,6 posto. Istovremeno, najmanje problema s inflacijom imala je Danska s 2,3 posto rasta, u usporedbi s ostalima, ugodno blizu ciljanih 2 posto. Slijede Španjolska i Belgija s 2,4-postotnim rastom cijena.

Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) upozorio je u utorak da bi središnje banke trebale zadržati kamatne stope na sadašnjim visokim razinama ili ih još dodatno podići a pobijede inflaciju unatoč “sve vidljivijim” znakovima ekonomskih napetosti i protekcionizma diljem svijeta.

Organizacija sa sjedištem u Parizu navodi da je neophodno vidjeti održiv napredak u pobjeđivanju inflacije prije nego što se razmotri ublažavanje monetarne politike. Objava dolazi uoči ovotjednih sastanka Federalnih rezervi na kojem ekonomisti očekuju da će zaustaviti podizanje kamatnih stopa po drugi puta ove godine te Bank of England od koje se predviđa nastavak dizanja cijene novca, na 15. uzastopnom sastanku.

Štetni protekcionizam
U prijelaznim gospodarskim izgledima OECD je smanjio prognoze za 2024., godinu rekavši da “utjecaj strože monetarne politike postaje sve vidljiviji – poslovno i potrošačko povjerenje je smanjeno, a oporavak u Kini izblijedio”. Također upozorava da val protekcionističkih mjera šteti globalnoj trgovini, prenosi Financial Times.

Glavna ekonomistica OECD-a Clare Lombardelli rekla je da je čak i u SAD-u, u kojem dokazi o inflaciji “izgledaju pozitivnije”, još uvijek “prerano proglasiti pobjedu” u borbi s inflacijom.

Organizacija je preporučila da Federalne rezerve zadrži stope u trenutnom rasponu od 5,25 posto do 5,5 posto do druge polovice 2024., dok ECB i BoE dodatno pooštravaju politiku.