Inflacija u Njemačkoj u prosincu ponovno je ubrzala na najvišu razinu u posljednja tri mjeseca, na 3,8 posto na godišnjoj razini. Popriličan skok (s 2,3 posto u studenom) za mnoge je hladan tuš da bi Europska središnja banka na redovnom sastanku 25. siječnja mogla preokrenuti politiku i početi snižavati cijenu novca.

Ubrzavanje inflacije u najvećem europskom gospodarstvu, kako bilježi savezna agencija za statistiku, povezano je sa smanjenjem državnih subvencija za plin, struju i hranu koje je vlada donijela prošle godine, piše Financial Times.

Skuplji energenti
Energenti su zaključno s prosincem poskupjeli 4,1 posto, što je obrat u odnosu na godišnji pad od 4,5 posto mjesec dana ranije.

U susjednoj Francuskoj podaci, također, pokazuju očekivani rast inflacije na 4,1 posto na krilima rasta cijena energije i usluga. Za razliku od Njemačke, tempo rasta cijena bio je značajno umjereniji budući da je u studenom je stopa inflacije iznosila 3,9 posto.

Unatoč objavi ubrzanja inflacije u Njemačkoj euro se zadržao na uzlaznoj krivulji, s porastom od 0,3 posto, dosegnuvši vrijednost od 1,0950 dolara. Prinosi na 10-godišnje državne obveznice, koji služe kao referentna točka, porasli su 0,08 postotnih bodova, na 2,1 posto.

Inflacija je u eurozoni usporavala šest mjeseci približavajući se ECB-ovom targetu od dva posto. Zahvaljujući tome su se intenzivirale oklade da će troškovi financiranja početi padati već od proljeća. Očekuje se da će brojke za cjelokupnu eurozonu, koji će biti objavljeni danas, pokazati da je inflacija porasla s 2,4 posto u studenom na tri posto u prosincu.

Prema pisanju FT-a, na rast cijena u Njemačkoj utjecat će i ukidanje drugih subvencija od kojih je vlada bila prisiljena odustati kako bi, uz povećanje poreza, popunila rupu od 60 milijardi eura u proračunskim planovima nakon odluke ustavnog suda protiv korištenja izvanbilančnih sredstava.

Jedno područje u kojem bi cijene mogle porasti kao odgovor na niže državne subvencije je prehrana izvan kuće nakon što je Berlin podigao stopu PDV-a na obroke u restoranima s (privremeno smanjene) razine od sedam posto na 19 posto početkom ove godine.

Privremen porast
Swap tržišta predviđaju smanjenje referentnih stopa ECB-a od oko 1,6 postotnih bodova ove godine, a da će rezovi startati od ožujka daju 60 posto šanse. Središnja banka u Frankfurtu prošlog mjeseca je odbacila nagađanja skorom smanjenju stopa, predviđajući da će inflacija porasti s prosječnih 2,8 posto u četvrtom tromjesečju prošle godine na 2,9 posto u prvom tromjesečju 2024.

Isabel Schnabel, članica izvršnog odbora ECB-a, rekla je u prosincu da bi inflacija mogla “ponovno privremeno porasti” zbog cijena energije i povlačenja raznih vladinih mjera potpore. Predvidjela je da će inflacija zatim “postupno” pasti na cilj ECB-a od 2 posto do 2025. uz opasku da je put do toga još dug.