Prema prvoj procjeni za kolovoz, cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju porasle su 0,1% na mjesečnoj te 1,8% na godišnjoj razini, mjerene indeksom potrošačkih cijena. Najniža je to godišnja stopa inflacije od ožujka 2021. Ipak, opća stopa godišnje inflacije mjerena harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena (HICP) iako usporava ostaje još uvijek jedan postotni bod viša od ciljanih dva posto.

Dodatni je problem u percepciji inflacije koja je znatno iznad spomenutih brojki. Jer, u Hrvatskoj je hrana u strukturi potrošnje daleko najvažnija sastavnica. Loša vijest glasi – upravo cijene hrane i dalje rastu. Tome valja dodati i usluge. Svi koji smo proteklih tjedana nešto više trošili na putovanjima i godišnjim odmorima toga smo itekako svjesni. No, s prolaskom sezone godišnjih odmora teško da ćemo zamijetiti pad životnih troškova. Naime, za jesen je ipak najavljeno (djelomično) ukidanje subvencija na cijene plina i struje što će neizbježno dovesti do povećanja računa za režije, a samim tim i novi udarac na životni standard.

Državni zavod za statistiku potkraj kolovoza je objavio prvu procjenu indeksa potrošačkih cijena za kolovoz. Na temelju 80%-90% obrađenih podataka, uz rast od 0,1% u odnosu na srpanj, godišnja stopa rasta potrošačkih cijena iznosila je 1,8%. Najskromniji je to porast na godišnjoj razini od ožujka 2021. i prva godišnja stopa rasta ispod 2% u istom razdoblju.

Usluge sve skuplje

U prvih osam mjeseci rast potrošačkih cijena u odnosu na isto razdoblje prethodne godine iznosio je u prosjeku 3,2%. U skladu s očekivanjima, najveći doprinos tome, s gotovo 50% ukupnog porasta, pružile su cijene usluga. U kolovozu, na mjesečnoj razini, prema glavnim komponentama indeksa, pad cijena zabilježen je kod Energije i cijena Industrijskih neprehrambenih proizvoda bez energije (obje po -0,9%). S druge strane, rast je ostvaren u cijenama Usluga (+0,8%) te Hrane, pića i duhana (+0,6%). Stoga su za pad na mjesečnoj razini zaslužne prvenstveno niže cijene energije, ali i promatranih industrijskih proizvoda, dok se u cijenama usluga nastavljaju bilježiti neuobičajeno snažni tekući pritisci. Posljedica je to osjetljivosti ove kategorije na rast domaće i inozemne potražnje pri čemu je domaća zasigurno pod utjecajem dvoznamenkastog rasta plaća odnosno raspoloživog dohotka. Istovremeno su u kolovozu iznad dugoročnog prosjeka porasle i cijene Hrane.

U skladu s navedenim, ubrzanje rasta na godišnjoj razini zabilježeno je u Uslugama (s 5,8% na 5,9%) i Hrani, piću i duhanu (s 1,9% na 2,3%). Jačanje cjenovnih pritisaka u uslugama vjerojatno je dobrim dijelom povezano s rastom cijena smještaja i restorana uslijed središnjeg dijela turističke sezone.

”Usluge su tako jedina komponenta čija se mjesečna inflacija i dalje nalazi osjetno iznad svoje povijesno uobičajene vrijednosti, ali se s protekom glavne turističke sezone očekuje popuštanje tekućih pritisaka u uslužnom sektoru. Nakon što su povoljni bazni učinci djelovali na usporavanje godišnje stope ukupne inflacije u prvih osam mjeseci 2024., prema kraju ove godine bazni će učinci zbog izraženog smanjenja cijena prethodne godine djelovati u suprotnom smjeru pa bi se ukupna inflacija do kraja godine mogla zadržati blago iznad trenutne razine, piše HNB u komentaru na inflaciju u kolovozu.

Sasvim je drugačija perspektiva ukoliko Hrvatsku usporedimo sa Slovenijom u kontekstu pada inflacije. U kolovozu 2024. Hrvatska i Slovenija su na različitim stazama u pogledu inflacije, s hrvatskim HICP-om od 3,0% na godišnjoj razini, a slovenskim na 1,0% na godišnjoj razini (europodručje – 2,2% u kolovozu).

Dok se obje zemlje kreću prema većoj stabilnosti cijena, niža stopa inflacije u Sloveniji odražava uspješnije obuzdavanje inflatornih pritisaka u usporedbi s Hrvatskom. Unatoč tome, možemo primijetiti da rast CPI-a dolazi do sveukupnog cilja ECB-a od 2%.

”Do kolovoza 2024. stopa inflacije u Sloveniji nastavila je padati. Prema najnovijim podacima Zavoda za statistiku Slovenije, CPI je u kolovozu 2024. porastao za 0,9% na godišnjoj razini, a zapravo se smanjio za 0,2% na mjesečnoj razini. To označava značajno usporavanje inflacije u usporedbi s prethodnim mjesecima i odražava učinkovite mjere kontrole rasta cijena.

”Ključni detalji uključuju cijene hrane gdje, unatoč umjerenom rastu, više ne vrše isti inflatorni pritisak kao početkom godine. Netrajna roba zabilježila je rast od 0,9% na godišnjoj razini, što ukazuje na relativno stabilno tržište osnovnih potrošačkih dobara. Skromnoj inflaciji pridonijele su i cijene usluga, no ukupno gledajući, tempo poskupljenja je usporen. Ovo smanjenje mjesečne stope inflacije i vrlo skroman godišnji porast pokazuju uspjeh Slovenije u stabilizaciji gospodarstva i držanju inflacije pod kontrolom.”, piše Domagoj Grčević, analitičar Intercapitala.

Usporedba sa Slovenijom

Hrvatska i Slovenija su na različitim stazama u pogledu inflacije, s HICP-om u Hrvatskoj na 3,0% na godišnjoj razini, a u Sloveniji na 1,0% na godišnjoj razini.

”Dok se obje zemlje kreću prema većoj stabilnosti cijena, niža stopa inflacije u Sloveniji odražava uspješnije obuzdavanje inflatornih pritisaka u usporedbi s Hrvatskom. Ovaj kontrast nudi vrijedan uvid u učinkovitost različitih ekonomskih strategija unutar eurozone, pri čemu se Slovenija pojavljuje kao jača u borbi protiv inflacije. Ovo naglašava važnost pomnog praćenja inflacijskih trendova, budući da se značajno razlikuju čak i među susjednim zemljama unutar eurozone, odražavajući različite ekonomske stvarnosti i utjecaje politike. Unatoč tome, možemo primijetiti da se rast CPI-a kreće prema sveukupnom cilju ECB-a od 2%.”, poentira Grčević.

S druge strane, godišnji rast cijena Industrijskih neprehrambenih proizvoda bez energije usporio je s 0,7% na 0,5%, dok su cijene Energije niže za 3,7%. Upravo je učinak baznog razdoblja kod cijena energije bio glavni generator relativno snažnog usporavanja godišnje opće inflacije u kolovozu (-0,4 pb).

Više informacija bit će dostupno 17. rujna kada će DZS objaviti konačne i detaljne podatke o rastu cijena dobara i usluga za osobnu potrošnju.

Do kraja godine možemo očekivati kretanje godišnjeg rasta potrošačkih cijena oko 2%. Pod utjecajem snažne potražnje temeljna inflacija (koja isključuje cijene hrane i energije) zadržavat će se iznad opće razine inflacije. Na kretanje opće razine cijena određen utjecaj će vjerojatno imati i najavljena prilagodba administrativno utvrđenih cijena te potencijalno ukidanje ograničenja cijena na određene proizvode, a koja bi trebala biti u primjeni od listopada. Analitičari RBA ostaju pri procjeni da će na razini cijele godine inflacija potrošačkih dobara i usluga, mjerena nacionalnim indeksom potrošačkih cijena, iznositi 3%.

Prema harmoniziranom indeksu potrošačkih cijena (HIPC), tijekom kolovoza su cijene u Hrvatskoj u prosjeku bile više za 3,0% na godišnjoj razini (+0,1% u odnosu na srpanj). Istovremeno je temeljna inflacija za kolovoz procijenjena na 4,4% (blago ubrzavanje kao posljedica rasta u cijenama usluga), dok je na mjesečnoj razini zabilježen rast za 0,2%.

Ukupna inflacija (HIPC) na razini cijelog europodručja usporila se nešto više nego u Hrvatskoj (s 2,6% u srpnju na 2,2% u kolovozu), pa se razlika između inflacije u Hrvatskoj i prosjeka europodručja u kolovozu blago povećala. Slično kao u Hrvatskoj, usporavanju inflacije na razini cijelog europodručja ponajviše su pridonijele cijene energije, a u manjoj mjeri i cijene industrijskih proizvoda, dok se temeljna inflacija tek neznatno usporila (na 2,8% s 2,9% u srpnju).

”Intenzivniji rast inflacije u Hrvatskoj u odnosu na europodručje odražava prvenstveno razliku u strukturi prosječne košarice te snažniji rast cijena usluga u Hrvatskoj”, kažu analitičari RBA.

Ipak, razlika bi se trebala nastaviti postepeno sužavati dijelom zbog slabljenja inflatornih pritisaka, a dijelom zbog sve manjeg prostora za konvergenciju cijena određenih skupina proizvoda i usluga budući da je proces bio osobito izražen u prethodne dvije godine. Umjesto zaključka, valja reći kako se pad globalnih cijena hrane u Hrvatsku zasad nije prelio. Svjetske cijene hrane ostale su gotovo nepromijenjene u srpnju drugi mjesec zaredom. Više cijene biljnog ulja, mesa i šećera kompenzirale su niže cijene žitarica, objavila je Organizacija UN-a za hranu i poljoprivredu (FAO).

Ukupni indeks prehrambene košarice koji izračunava FAO u srpnju je iznosio 120,8 bodova, nakon što je u lipnju iznosio 121 bod. U odnosu na prošlogodišnji srpanj vrijednost indeksa smanjena je za 3,1 posto.

Teška utakmica

Cijene žitarica pale su 3,8 posto na mjesečnoj razini nakon što su globalne izvozne cijene glavnih žitarica pale drugi mjesec zaredom. Cijene su pale zbog veće sezonske dostupnosti žitarica i povoljnih uvjeta u SAD-u i Kanadi, što ukazuje na dobru žetvu kasnije tijekom godine. Snižene su i izvozne cijene kukuruza jer je berba u Argentini i Brazilu bila bolja nego lani, a povoljni su uvjeti za uzgoj i u SAD-u. Riža je pojeftinila 2,4 posto.

Da će utakmica protiv inflacije i dalje biti teška, pokazuje i početkom rujna objavljeni podatak o rastu proizvođačkih cijena. Proizvođačke cijene proizvoda u industriji eurozone i EU-a porasle su u srpnju drugi mjesec zaredom, a u Hrvatskoj njihov rast bio je dvostruko snažniji od europskog prosjeka, pokazalo je u srijedu izvješće Eurostata.

Proizvođačke cijene industrijskih proizvoda u eurozoni i u Europskoj uniji porasle su u srpnju za 0,8 posto u odnosu na lipanj kada su prema blago podignutim podacima Eurostata uvećane za 0,6 posto.

U Hrvatskoj su proizvođačke cijene industrijskih proizvoda u srpnju porasle za 1,7 posto u odnosu na lipanj, najsnažnije u gotovo dvije godine. U prvom ljetnom mjesecu uvećane su za 0,9 posto, pokazuju Eurostatove tablice.

Loša je vijest što insajderi tvrde kako, unatoč trendu pada, cijene hrane vjerojatno više neće biti na razini prije COVID-a i ukrajinske krize.

Jer, poskupjele i cijene usluga i cijene rada. To se naročito odnosi na radno intenzivne grane kao što su voćarstvo i povrtlarstvo. U tim sektorima cijene hrane više nikad neće biti kao što su bile nekada, a to onda utječe i na opću sliku pa će hrana u Hrvatskoj, a i u svijetu i dalje ostati (pre)skupa. To će i dalje vršiti pritisak na rast inflacije ili barem njezin nedovoljno brz pad.