Prema rasporedu statističkih objava ekonomskih pokazatelja, kraj mjeseca uobičajeno donosi dosta objava ažuriranih podataka, od prometa u trgovini na malo i uslužnim djelatnostima, do industrijske proizvodnje, prirodnog kretanja stanovništva… Dok je najnovija statistika potrošnje mnoge ipak pozitivno iznenadila upućujući na ubrzanje realnog rasta prometa u trgovini potkraj godine, to se ne može reći za jučer objavljene podatke o obujmu industrijske proizvodnje.

Za razliku od prometa od trgovine na malo koji je u prosincu 2023. u odnosu na isti mjesec prethodne godine realno porastao čak 9,1 posto (nominalno 14 posto) čime je na razini cijele godine ostvaren realan rast od 3,7 posto, industrija je u 12. mjesecu zabilježila količinski pad i na mjesečnoj i na godišnjoj razini. U odnosu na studeni pala je 4,3 posto, a u odnosu na prosinac 2022. bila je 0,9 posto manja, nakon što je prethodno nekoliko mjeseci bila u kakvu-takvu plusu u godišnjim usporedbama. Time je prošla godina u cjelini zaključena s blago negativnim predznakom industrijske proizvodnje, od 0,1 posto.

Pad u tri od pet grupa

U tri od pet glavnih industrijskih grupacija lanjski prosinac bio je slabiji nego preklanjski. Kod trajnih proizvoda za široku potrošnju obujam je pao 13,9 posto, kapitalnih proizvoda proizvedeno je 11,2 posto manje, a energije za 0,7 posto. Nasuprot tome, u usporedbi s prosincem 2022. netrajnih proizvoda za široku potrošnju proizvedeno je 3,9 posto više, a intermedijarnih 1,4 posto više.

Kumulativno gledano, lani je povećana proizvodnja kapitalnih proizvoda (za 5,6 posto) i netrajnih proizvoda za široku potrošnju (1,3 posto), dok su istodobno trajni proizvodi za široku potrošnju zabilježili dvoznamenkast pad (12,3 posto), a znatno blaže pao je volumen proizvodnje intermedijarnih proizvoda (2,8) i energije (0,6 posto).

Prerađivački sektor, koji čini oko 85 posto ukupne industrijske proizvodnje, na kraju je zadržao proizvodnu aktivnost na razini prethodne godine, ali u nizu djelatnosti na proizvodnju, kao i izvoz robe, očitovao se utjecaj nepovoljnih kretanja na ključnim inozemnim tržištima. Analitičari se u tom smislu nadaju nešto boljim rezultatima u ovoj godini.

U protekloj je pak rastom prednjačila farmaceutska industrija – s čak 22-postotnim rastom proizvodnje, solidan rast ostvaren je i u proizvodnji strojeva i uređaja te dijelova za autoindustriju (po šest posto), kao i u brodogradnji s 11 posto povećanom proizvodnjom. U isto vrijeme, proizvodnja tekstila smanjena je za gotovo 24 posto, a po dobru prošlu godinu neće pamtiti ni drvoprerađivački sektor koji je također zabilježio dvoznamenkast pad – 13,4 posto kod namještaja i 14,5 posto kod ostale prerade odnosno proizvoda od drva.

Naznake jačanja BDP-a?

Prehrambena industrija, odjeljak s najvećim udjelom u prerađivačkom sektoru, lani je također proizvela manje nego godinu prije (-2,6 posto), iako joj je lanjski prosinac u godišnjim usporedbama bio 6,8 posto jači.

Uz blago negativan predznak industrijske proizvodnje, dio analitičara podsjeća kako je prošle godine i vrijednost robnog uvoza u međugodišnjim usporedbama pala (prema preliminarnim podacima zaključno s krajem studenoga 5,2 posto). Pritom aludiraju na ukupno manje roba na tržištu, zbog čega smatraju neobičnim i stope realnog rasta prometa u trgovini na malo. Time se zapravo impliciraju i dvojbe o mogućoj podcijenjenosti službene inflacije.

No, za neke analitičare posljednji statistički podaci o realnom rastu prometa u maloprodaji sugeriraju da bi trgovina (i njezin utjecaj na osobnu potrošnja kao najvažniju sastavnicu BDP-a) mogla biti nagovještaj osjetnog jačanja rasta BDP-a u četvrtom kvartalu. Možda i preko 5 posto, procjenjuju, ali to će pokazati DZS tek krajem veljače.