Tehnologija povezana sa smanjenjem stakleničkih plinova, poput električnih vozila, baterija i fotonaponskih ćelija za proizvodnju struje postala je sve značajniji izvor bogatstva za svjetske milijardere. Iako je na ljestvici „klimatskih milijardera“ na vrhu američki poduzetnik Elon Musk, slijedi ga niz kineskih milijardera što potvrđuje tezu da Kina preuzima globalno vodstvo u „zelenim tehnologijama“. Kako piše Bloomberg, John D. Rockefeller postao je najbogatiji čovjek svog vremena donijevši revoluciju u naftnu industriju. Stoljeće i pol kasnije Elon Musk, osnivač proizvođača električnih vozila Tesla Motors, dohvatio je istu tu titulu, ali eliminacijom glavnog Rockefellerovog proizvoda.

Najbrže rastući segment

Kako globalna klimatska kriza ubrzava, tako je najbrže rastući segment imovine trenutno povezan s čistim tehnologijama. Tome svjedoči i podatak da je od lanjskog travnja indeks S&P Global Clean Energy skočio 231 posto, dok je „obični“ S&P 500 ostvario 53 posto rasta. Najbogatijih 15 ljudi na svijetu čija je imovina povezana s čistim tehnologijama raspolaže sa 355 milijardi dolara. To je dvostruko više od burzovne vrijednosti naftne kompanije Shell, a četiri puta više od britanskog naftaša BP-a. Na Bloombergovoj „zelenoj ljestvici milijardera“ vodeću poziciju drži Elon Musk s imovinom od 199,2 milijarde dolara. Samo u posljednjih godinu dana njegova je imovina povećana za 622 posto, zahvaljujući rapidnom rastu vrijednosti Tesline dionice na burzi. S obzirom da se bavi i poslovanjem sa svemirskim letovima, isključivo vezano za zelene tehnologije – aute na struju i solarne panele – u Muskovu je slučaju 91 posto ukupne imovine, odnosno 180,7 milijardi dolara.

Od preostalih 14 „klimatskih milijardera“, čak 12 dolaze iz Kine što odražava činjenicu da je ta zemlja proizvodno središte za čiste tehnologije i najveće svjetsko tržište električnih vozila. Podsjetimo, lani je u svijetu prodano 3 milijuna automobila na struju, od čega milijun u Kini. No, nakon što je predsjednik Xi Jinping u rujnu najavio da će Kina do 2060. postati ugljično neutralno gospodarstvo, analitičari očekuju da će tamošnja zelena industrija tek sada dobiti pravi zamah. S druge strane, zeleni investicijski plan koji će zahtijevati stotinjak milijardi eura godišnjih ulaganja razvija i Europska unija dok predsjednik SAD-a Joe Biden u razvoj čistih tehnologija želi uložiti 2 bilijuna dolara. Procjene Bloomberg Intelligencea govore da će zbog toga potražnja za baterijama i električnim vozilima u idućih pet godina porasti za gotovo sedam puta.

Koristi za CATL

Od takvog scenarija velike bi koristi imala kineska kompanija CATL, vodeći svjetski proizvođač baterija za električne aute. Na njezinoj listi kupaca su Tesla, BMW, Toyota i Volvo. Zahvaljujući CATL-ovim jeftinim litij-ion fosfatnim baterijama, Tesla je mogao prošle godine za 10 posto sniziti cijenu najprodavanijeg Modela 3. Najveći dioničari kompanije, Zeng Yuqun, Huang Shilin, Pei Zhenhua i Li Ping na drugom su mjestu Bloombergove ljestvice raspolažući sa 61,6 milijardi dolara, tri puta manje od Muskove imovine. Proizvodnjom baterija i električnih vozila bavi se i kompanija BYD, čiji vlasnici Wang Chuanfu, Lv Xiangyang i Xia Zuoquan zauzimaju četvrtu poziciju sa „zelenom imovinom“ od 13,4 milijarde dolara. U veće uspjehe BYD-a osnovanog 1995. spada konverzija cjelokupne flote autobusa, taksija i kamiona u gradu Shenzenu u plug-in vozila.

Potražnju za solarnim panelima nije uspjela zauzdati ni pandemija. Prošle godine u svijetu je instalirano rekordnih 137 gigawatta kapaciteta novih sunčanih elektrana. Najveći svjetski proizvođač dijelova za fotonaponske panele kineska je kompanija Longi čiji dioničari Li Zhenguo, Li Chunan i Li Xiyan na računima imaju ukupno 16,1 milijardu dolara.

Zanimljivo je da se dva zapadnjaka na listi ne bave električnim autima, solarnim panelima ni baterijama. Australac Anthony Pratt na 7. mjestu sa 9 milijardi dolara vlasnik je kompanije za reciklažu papira dok je na 9. poziciji Nijemac Alois Wobben, vlasnik kompanije Enercon koja proizvodi vjetrenjače. Wobbenova imovina procjenjuje se na 8,9 milijardi dolara.