Banke u Hrvatskoj svjesne su rizika klimatskih promjena, ali podcjenjuju svoju vlastitu izloženost prema njima, dok istodobno precjenjuju prilike koje proizlaze iz tranzicije prema niskougljičnom gospodarstvu.

Ono što očekuju (i trebaju) stručne su smjernice i podrška regulatora u prilagodbi svog poslovanja klimatskoj tranziciji.

Pokazuju to rezultati istraživanja koje je Hrvatska narodna banka (HNB) provela među domaćim kreditorima koji su prezentirani na konferenciji HNB-a i EBRD-a na temu uloge banaka u “zazelenjavanju” gospodarstva. “Prilagođavanje klimatskim promjenama nema alternative”, rekao je guverner Boris Vujčić na konferenciji.

Napomenuo je da je zadaća središnjih banaka da budu budne oko svih rizika koji mogu ugroziti stabilnost financijskog sustava te da se moraju pobrinuti da ih jednako budu svjesni i sudionici u financijskom sustavu kako bi sukladno tome donosili odluke i formirali strategije.

Neutralno do 2050.

Europska je unija u sklopu Zelenog plana postavila ambiciozan cilj postizanja klimatske neutralnosti do 2050. godine. Zaokret takvih razmjera zahtijeva prilagodbu svih grana europskog gospodarstva u relativno kratkom vremenskom okviru i jasno je da nije moguć bez aktivnog sudjelovanja financijskih institucija i regulatora.

Istraživanje HNB-a provedeno u 20 banaka pokazalo je da one klimatske promjene ne percipiraju kao trenutnu i ozbiljnu prijetnju svom poslovanju. Samo jedna anketirana banka smatra da će promjene u okolišu imati generalno značajan utjecaj na bankovni sustav, 11 ih smatra da će on biti umjeren, a 8 da neće imati značaja.

Posljedično, tek dvije banke pripremile su u strategijama i scenarij za klimatske promjene anticipirajući moguće promjene regulatornog okvira, dok 15 banaka čeka regulatora da napravi prvi korak.

Polovina ispitanih ne vjeruje da će se klimatski rizici materijalizirati u skoroj budućnosti, a 11 je uzvratilo regulatoru da ne pridaje veću važnost klimatskim i rizicima iz okoliša po njihov portfelj.

Utjecaj i na kućanstva

No, u Hrvatskoj je čak pet grana gospodarstva posebno ranjivo na klimatske promjene – turizam, poljoprivreda, šumarstvo, ribarstvo te distribucija energije. Pritom je više od četvrtine izloženosti banaka (nefinancijskim institucijama) povezano s tim sektorima.

Većina, oko 70 posto, financiranja usmjerena je upravo u turizam. Analiza portfelja pokazala je da izloženost stambenim nekretninama, energetski intenzivnim i komunalnim sektorima, vađenju fosilnih goriva i prijevozu može biti pogođena promjenama regulative.

Gotovo 40 posto ukupne izloženosti banaka povezano je s tim sektorima. Klima i okolišne politike utjecat će i na kućanstva pa se može smatrati da će i krediti kućanstvima biti izloženi riziku klimatske tranzicije, primjerice, zbog viših standarda energetske učinkovitosti u gradnji, pokazuje istraživanje HNB-a.

Uspjeh financijskih institucija u budućnosti ovisit će o razvoju novih poslovnih modela koji nadopunjuju tzv. “zelenu upotrebu sredstava” te uzimaju u obzir tržišna i regulatorna kretanja, a u kalkulaciju investicijskih odluka uključuju rizike za okolišne rizike i koristi za okoliš.