Rast udjela takozvanih loših kredita ne posustaje. Sredinom ove godine u kategoriji “djelomično nadoknadivih ili potpuno nenadoknadivih” bilo je 43,3 milijarde kuna kredita, što je oko 3,7 milijardi kuna više nego potkraj prošle godine. U tom je razdoblju i ukupan iznos kreditnog portfelja banaka povećan, ali iznos ukupnih kredita u optjecaju je porastao ‘samo’ 2,5 milijarde kuna, na 286,4 milijarde, pa je udjel loših kredita povećan. Na kraju lipnja probio je granicu od 15 posto.

U odnosu na kraj prošle godine kad je bio nešto ispod 14 posto, to je osjetno povećanje. No, valja se prisjetiti da su već lani loši krediti premašivali 14 posto, ali je potkraj godine sliku privremeno malo uljepšala operacija čišćenja bilance i prebacivanja oko 5,3 milijarde kuna problematičnih plasmana Hypo-Alpe-Adria banke na austrijsku tvrtku u sastavu matične Hypo grupe. Drugim riječima, trendno zapravo nije ni bilo zastoja u ‘kvarenju’ kvalitete kreditnog portfelja, ali je statistički tako ispalo.  Posve očekivano, u apsolutnim iznosima najveće se povećanje loših kredita bilježi u segmentu trgovačkih društava koja prednjače udjelom loših kredita. Ove godine takva je u prosjeku postala svaka četvrta kuna kredita poduzećima, a sredinom godine udjel loših kod poduzeća se posve približio i granici od 27 posto. No, relativno gledano, kod poslovično manje rizičnih kredita stanovništvu kreditni se portfelj ove godine kvari čak i nešto bržim tempom.

Udjel loših kredita kod građana prvi je put premašio deset posto, a pogoršanje se bilježi u svim vrstama kredita, uključujući i stambene koji su inače za banke najmanje rizični. Udjel djelomično ili potpuno nenadoknadivih stambenih kredita u pola je godine porastao s manje od 6,2 na nešto više od 7 posto, dok su ukupno loši krediti u poslovanju s građanima s 9,5 porasli na 10,3 posto. To je dijelom objašnjivo i procesom razduživanja kao odgovorom na krizu i kretanje dohodaka te općenito starenjem portfelja koje ne ide na ruku pokazateljima kvalitete kreditnih portfelja. Iznos loših kredita u sektoru stanovništva u pola je godine porastao za 800 milijuna, na 12,8 milijardi, s tim da je u tom razdoblju ukupna kreditna zaduženost građana pala za oko 2,5 milijarde kuna, na 123,7 milijardi.

Istodobno, ukupni su krediti poduzećima u prvom polugodištu poraslli za oko 2,5 milijarde, na 110,5 milijardi kuna, a problematični su pritom nabujali s nepunih 27 na 29,7 milijardi.

Banke su za to vrijeme rezervacije po problematičnim kreditima poduzećima povećale za nešpto više od milijarde kuna, na 10,8 milijardi. Ukupne su rezervacije, pak, podebljale za 1,34 milijarde kuna, a rezultat toga je blago smanjenje pokrivenosti loših plasmana rezervacijama u odnosu na kraj 2012. kad je pokrivenost bila oko 43 posto.

U pogledu valuta i loših kredita, već otprije je znatno veći udjel loših kredita kod onih vezanih uz švicarski franak negoli uz euro.

Zbog sudskog procesa zvanog Slučaj Franak,  naročito je zanimljivo pratiti kvalitetu aktive prema valutama u sektoru stanovništva, i to s naglaskom na stambene kredite. Od ukupno 31,5 milijardi kuna stambenih kredita u eurima, loših je krajem lipnja evidentirano 1,31 milijardu kuna, što je više nego početkom godine ali i dalje je to manje od 4,2 posto.

Istodobno, zaduženost građana po stambenim kreditima u ‘švicarcima’ danas iznosi oko 21,5 milijardu kuna, a u kategoriji loših svrstava se više nego svaka deseta kuna tog kredita. Dakle, na desetak milijardi kuna manji portfelj stambenih kredita u CHF negoli u eurima, kod onih vezanih uz franak loših je za milijardu kuna ili gotovo duplo više.