Uslijed solidne dinamike gospodarske aktivnosti te popuštanja inflacijskih pritisaka, u Hrvatskoj su potkraj prošle godine kratkoročno poboljšani makroekonomski izgledi, a izloženost domaćeg financijskog sustava rizicima blago je smanjena.

Usporedno sa zamahom domaće potražnje, i uvezena inflacija i domaći inflacijski pritisci značajno su popustili. Rizici za kretanje inflacije u ovoj godini postaju pak sve manji i uravnoteženiji.

Stambene cijene stabilne
Navedene ocjene dio su zapažanja istaknutih u najnovijem izdanju Makroprudencijalne dijagnostike HNB-a. U njemu se, uz ostalo, navodi kako otpornost tzv. nefinancijskog sektora na pooštravanje uvjeta financiranja podupiru snažno tržište rada i “institucionalna” zaštita od kamatnog rizika. Uz značajan udio kredita s fiksnim kamatama i ograničenja maksimalne promjenjive kamate za potrošačke kredite, tome pridonose i dobri rezultati korporativnog sektora.

Usto, cijene stambenih nekretnina u trećem lanjskom kvartalu su se stabilizirale uz postupno smanjivanje prometa (i pad udjela stranaca). Pritom rizik od znatnijeg preokreta ciklusa umanjuje i snažan rast dohodaka.

Sve to smanjuje i izloženost bankarskog sektora kratkoročnim rizicima. On je i dalje visoko likvidan i kapitaliziran, kvaliteta kreditnog portfelja banaka dodatno se poboljšala, dok je profitabilnost na povijesno visokim razinama, ponajviše zahvaljujući rastu kamatnih prihoda na kratkoročne viškove likvidnosti.

Sve u svemu, glavni rizici za financijsku stabilnost tako i dalje proizlaze prvenstveno iz vanjskog okruženja. Analitičari HNB-a glavne rizike adresiraju na geopolitičke neizvjesnosti, slabu aktivnost u europodručju te zaoštrene uvjete financiranja.

Među važnijim potencijalnim okidačima za materijalizaciju rizika svakako su mogući produljeni ratni sukobi u Ukrajini i eskalacija sukoba na Bliskom istoku jer to može izazvati značajan negativan utjecaj na svjetsko gospodarstvo i financijski sustav.

“Ratovi traju u dvije regije koje su ključne za svjetsku opskrbu hranom i energijom. Širenje sukoba na Bliskom istoku moglo bi potaknuti poremećaje na energetskom tržištu s obzirom na važnost te regije u svjetskoj proizvodnji nafte.

Nadalje, napadi na trgovačke brodove u Crvenom moru koji traju već dva mjeseca poremetili su prijevoz kroz Sueski kanal kao najvažniju trgovinsku poveznicu Azije i Europe. Velike brodarske kompanije to je potaknulo na promjenu plovidbenih ruta, pa su se odlučile na alternativnu koja produžuje prijevoz i povećava troškove”, objašnjavaju analitičari HNB-a.

Krajnji učinak
Ta kombinacija, kažu, ima potencijal dodatnog povećanja već visoke razine globalnoga geopolitičkog rizika, pri čemu će krajnji učinak na inflaciju i gospodarstvo Europske unije, kao i monetarnu politiku, uvelike ovisiti o duljini procesa normalizacije trgovinskog prijevoza.

Kad je riječ o smjeru ekonomskih politika, posebno se naglašavaju neizvjesnosti oko ishoda brojnih političkih izbora diljem svijeta koji će se održati ove godine, a koji će zahvatiti gotovo polovinu globalne populacije.

Među ostalim, u lipnju slijede i oni za Europski parlament. Sve to ne samo da će oblikovati smjer globalnih događanja već će odrediti i intenzitet započetog trenda izolacionističkih politika, navodi se u HNB-ovoj analizi.

U uvjetima nesigurnosti i investitori postaju oprezniji, što može rezultirati smanjenjem stranih ulaganja i zastojima u tokovima kapitala, ali rastuća politička nestabilnost često rezultira usporavanjem rasta i općenito nepovoljnijim uvjetima poslovanja.