Prema ovaj tjedan predstavljenom prijedlogu plana državnog proračuna za iduću godinu, od poreza na dobit dogodine se predviđa prikupiti 1,58 milijardi eura ili oko 11,9 milijardi kuna.

U odnosu na listopadski rebalans kojim je ovogodišnji plan povećan za dvije milijarde kuna ili više od petine, na 11,3 milijarde kuna, očekivanja za 2023. povećana su za 5,3 posto odnosno oko 600 milijuna kuna (80 milijuna eura).

Te računice, međutim, proizlaze samo iz očekivanih rezultata poslovanja poduzeća u ovoj godini. Ne uključuju, dakle, učinak tzv. poreza na ekstradobit, za što se zakonska uporišta u Vladi još uvijek razrađuju.

‘Solidarni doprinos’
Potvrđujući da efekt te porezne inovacije koja se naslanja na program RePowerEU nije ugrađen u prijedlog proračuna, ali da će se ona uvesti, ministar financija Marko Primorac pojasnio je kako će se to učiniti kad se utanači model dodatnog oporezivanja profita, odnosno kad prođe zakonsku i saborsku proceduru.

Ministar, doduše, ponavlja kako nije sretan s uvođenjem bilo kakvog novog poreza, a najavljeni i ne bi nazivao porezom na ekstradobit ili ekstraprofit. Skloniji je o njemu govoriti kao o “solidarnom doprinosu”, a ne nekom “kaznenom” nametu poduzetnicima.

Još uvijek ne želi istrčavati s detaljima koncepta. Kada bude raspravljen, kaže, bit će upućen u javno savjetovanje, pa će biti vremena za njegovo predstavljanje, pojašnjavanje i uvažavanje konstruktivnih prijedloga.

Ponovio je kako je intencija tog “solidarnog doprinosa” da subjekti u javnom i privatnom sektoru podnesu dio tereta trenutne krize, odnosno da te porezne škare zahvate one kojima je dobit rasla po stopama koje su osjetno veće od uobičajenih.

Imajući u vidu trajanje procedure, nameće se pitanje hoće li se prije saborske stanke u prosincu uopće stići osigurati zakonska uporišta za to dodatno oporezivanje dobiti te, ako to ne bude slučaj, može li doći do propitivanja ustavnosti referiranja na dobit ostvarenu u 2022.

Kako su nakon prvih najava dodatnog nameta u oporezivanju dobiti u javnost procurile informacije da se Vlada pritom ne misli ograničiti samo na energetski sektor, iz Hrvatske udruge poslodavaca glasno su negodovali.

Uslijed divljanja cijena energenata i visoke inflacije gospodarstvo se bori za preživljavanje, kažu, i takav bi porez bio “potencijalno poguban”.

U HUP-u su podsjetili kako je u programu RePowerEU i pratećim direktivama fokus ekstra oporezivanja na energetskim tvrtkama koje su zaradile na špekulativnim cijenama plina i struje.

Udrugu poslodavaca uznemirile su naznake da Vlada razmatra širi obuhvat, pri čemu bi se kompanijama s prosječnim godišnjim prihodima većim od 300 milijuna kuna koje u ovoj godini ostvare dobit najmanje 20 posto iznad četverogodišnjeg prosjeka dobit oporezivala po stopi od 33 posto.

Uz te su tvrdnje išle i navodne kalkulacije Vlade da bi se na taj način ubralo dodatnih oko dvije milijarde kuna poreza, i to od dvjestotinjak kompanija.

Manji apetiti?
Primorac je nedavno priznao da je među idejama u razmatranju (bila) i ona koja bi uz energetske kompanije obuhvatila npr. i trgovinu. S tim u vezi podsjetio je na nekoliko snižavanja stope PDV-a s ciljem smanjenja cijena, a umjesto toga one su i povećane.

Jesu li u Vladi u međuvremenu ipak odlučili smanjiti apetite u pogledu tog izvora proračunskih prihoda, ostaje vidjeti.

Kako bilo, i bez toga je plan ukupnih prihoda za iduću godinu veći od ovogodišnjeg za više od dvije milijarde eura odnosno za devet posto, s tim da se od poreza očekuje gotovo pet posto više nego ove godine, a sredstava iz EU gotovo trećinu više.

Inače, od najizdašnijeg poreza, PDV-a, unatoč efektu (privremenog) snižavanja stope dogodine se očekuje 6,2 posto više novca (9,1 milijardi.eura), dok bi prihodi od trošarina uslijed Vladine intervencije u segmentu goriva trebali biti 20-ak milijuna eura (ili 0,9%) niži.