Ukupna financijska imovina hrvatskih građana na kraju prvog ovogodišnjeg tromjesečja iznosila je 545,3 milijarde kuna, što je za 42 milijarde ili 8,4 posto više nego godinu dana ranije, pokazuju najnoviji podaci Hrvatske narodne banke (HNB).

U odnosu na kraj prošle godine, pak, ukupna financijska imovina kućanstava uvećana je u prvom tromjesečju za 2 posto.

Depoziti i dalje dominiraju u financijskoj imovini kućanstava. Po podacima HNB-a, depoziti i valute premašili su 271 milijardu kuna,
te su činili gotovo 50 posto financijske imovine hrvatskih kućanstava. Slijede ulaganja u osiguranja i mirovine, čija vrijednost premašuje 152 milijarde kuna te u vlasnički kapital, dionice i investicijske fondove, nešto više od 100 milijardi kuna.

U tom razdoblju porasle su, iako puno blaže od imovine, i financijske obveze kućanstava. Na kraju ožujka, naime, njihove financijske obveze su iznosile su 153 milijarde kuna, što je za 3,8 milijardi ili 2,5 posto više nego krajem ožujka 2020. godine. U odnosu na kraj godine, pak, bile su veće za 1,7 posto.

Najveći dio financijskih obveza kućanstava odnosi se na kredite, koji su dosegnuli ukupno 143,76 milijardi kuna, što je 2,4 milijarde ili 1,7 posto više nego krajem ožujka 2020.

Takva kretanja imovine i obveza rezultirala su povećanjem financijske neto-vrijednosti sektora kućanstava za 38,5 milijardi ili za gotovo 11 posto u odnosu na prvo tromjesečje lani, na 392 milijardi kuna krajem ožujka ove godine, podaci su HNB-a.

U odnosu na kraj prošle godine to je za 2,4 posto više, čime se nastavio trend postupnog, ali postojanog povećanja financijske neto-vrijednosti sektora kućanstva.