Na krilima oporavka ekonomije i očekivanja da se bliži kraj nezabilježenih novčanih poticaja Europske središnje banke (ECB), obveznice istočnoeuropskih država postale su prave zvijezde financijskog tržišta. Pozitivan trend prelio se i na hrvatske obveznice, iako investitori naš dug smatraju nešto rizičnijim, tvrde analitičari. Ekonomije s istoka Europe u prvom su tromjesečju u prosjeku rasle 2,85 posto, najviše u tri godine dok je nezaposlenost pala prošle godine na najniže razine od 1999. godine, pokazuju podaci Bloomberga.

Četiri puta više

Zbog dobre makroekonomske slike obveznice Češke, Poljske, Mađarske ili Rumunjske trenutno nude povrat od gotovo sedam posto ili četiri puta više nego prilikom ulaganja u njemački dug. Kretanja prinosa hrvatskih euroobveznica prate kretanja euroobveznica u regiji, pri čemu je pad prinosa u promatranom razdoblju zabilježen i kod mađarskih i rumunjskih izdanja, ističu za Poslovni dnevnik analitičari Raiffeisen banke.

“Iako u dugoročnoj perspektivi makroekonomska kretanja na domaćem tržištu imaju utjecaj na kretanje hrvatskih euroobveznica, što je jasno vidljivo u relativno višoj premiji rizika u odnosu na usporedive zemlje, sentiment na tržištima obveznica regije srednje i istočne Europe (SIE) kratkoročno ipak značajnije utječe na njihovo kretanje od samih domaćih makroekonomskih pokazatelja. Tako su, i u prvoj polovici godine, podržane padom prinosa na obvezničkim tržištima SIE regije i hrvatska inozemna izdanja zabilježila pad prinosa, poduprte povoljnim kretanjima i pozitivnim tržišnim sentimentom u gospodarstvima SAD-a i Europe”, ističu iz te banke. Tako se, primjerice, prinos hrvatske eurske euroobveznice s dospijećem u 2025. godini od početka godine spustio za oko 60 baznih bodova (14 posto) dok je prinos najduže hrvatske euroobveznice (2027. godine) od izdanja pao za oko 10 posto odnosno oko 30 baznih bodova, tvrde iz Raiffeisena. Podsjetimo, prinos i cijena obveznice kreću se u suprotnom smjeru, pa padom prinosa raste cijena.

Značajno suženje

Posljedično, uz rast prinosa na vodećim svjetskim tržištima – njemačka 10-godišnja obveznica dosegnula je prošli tjedan najvišu razinu u posljednjih godinu i pol od 0,6 posto pri čemu je u samo mjesec dana zabilježen rast za 34 baznih bodova – razlike u prinosu u odnosu na referentna izdanja značajno su se suzile, u prosjeku 50 baznih bodova, kažu analitičari.

“Povoljan trend potvrđuje i kretanje dolarske premije osiguranja od kreditnog rizika (CDS) za 5-godišnju hrvatsku obveznicu koja se do sredine srpnja spustila na 137 baznih bodova što je 85 baznih bodova niže u odnosu na početak godine. Istovremeno, premija rizika na istovjetan mađarski CDS spustila se na 108 baznih bodova, najnižu razinu od 2008. i početka svjetske financijske krize”, ističu iz Raiffeisena. Ekspanzivan karakter ECB-ove monetarne politike uz povijesno niske razine prinosa nastavit će pozitivno utjecati i na kretanje ob­veznica regije SIE, što će se odraziti i na kretanje hrvatskih izdanja, prognoziraju analitičari.