Dok Hrvatskoj stižu neformalni signali o ulasku u Europski tečajni mehanizam u srpnju, poznatom kao čekaonica za euro, Europska središnja banka pohvalila je napredak Hrvatske u približavanju domaćeg gospodarstva europskom prosjeku, no problem ostaje nekvaliteta institucija što je, crno na bijelo, posljedica bježanja od reformi. Od svih članica lošije institucije od Hrvatske imaju samo Rumunjska, Grčka (ali pod kišobranom eura) i Bugarska.

“Snaga institucionalnog okružja i dalje je važan čimbenik održivosti konvergencije u budućnosti. Kvaliteta institucija i upravljanja relativno je slaba u svim promatranim državama osim u Švedskoj, i to posebice u Bugarskoj, Rumunjskoj, Hrvatskoj i Mađarskoj”, upozoravaju iz Frankfurta dodajući da to predstavlja rizik za otpornost ekonomije i održivost konvergencije.

Dakle, Hrvatska (kao ni ijedna članica s vlastitom valutom) zasad ne zadovoljava uvjete uvođenja eura što nije slučaj s ulaskom u tečajni mehanizam za koji prevagu nosi poličko zeleno svjetlo. “Nijedna od promatranih država ne sudjeluje u ERM-u II, ali Bugarska i Hrvatska podnijele su službeni zahtjev za uključenje u taj mehanizam. Bugarska je to učinila 2018., Hrvatska 2019. Te su dvije države preuzimanjem obveza iz područja politike poduzele važne korake prema skorašnjem priključivanju mehanizmu”, ističe se.

S obzirom na plan za brzu implementaciju eura ključno će biti iduće izvješće o konvergenciji jer će ono dati pravu procjenu spremnosti zemlje za zamjenu nacionalne valute. Prepreke se realno mogu očekivati na dva fronta. Prvi je kvaliteta institucija gdje je Hrvatska na repu EU-a jer ona zahtijeva suštinske (i bolne) reforme poslovnog okruženja za što manjka političke volje. Drugi je fiskalni plan jer će zbog koronakrize eksplodirati javni dug i deficit pa će prije ili kasnije na stol trebati staviti rashode države. Međutim, bujanje duga će pogoditi sve članice pa tek treba vidjeti hoće li Unija čvrsto ostati uz nominalne kriterije iz Maastrichta ili će se i oni revidirati u “novom normalnom”.

Izvješće ističe da je sedam država od 2018. ostvarilo neujednačen napredak u konvergenciji, a Hrvatska je u manjini koja bilježi poboljšanja. ECB ocjenjuje stabilnost cijena, proračunski saldo i javni dug, dugoročne kamatne stope, stabilnost tečaja te kvalitetu institucija i upravljanja.

Kad je u pitanju kriterij inflacije, usklađenost većine država se pogoršala, no ne i Hrvatske. Bugarska, Poljska, Rumunjska, Češka i Mađarska zabilježile su stope inflacije znatno iznad referentnih 1,8 posto, dok su niže u Švedskoj i znatno niže u Hrvatskoj. Zbog deflacijskih pritisaka u narednom razdoblju zbog snažnog pada cijena nafte očekuje se smanjivanje inflacije.

Na krilima rasta prije epidemije većina je ostvarila napredak u smanjenju fiskalnih neravnoteža, uključujući i nas. Hrvatska i ostali dobro prolaze u ocjeni proračunskog salda, u 2019. bio je niži od zadanih 3 posto BDP-a. Samo je Rumunjska imala prekoračenje zbog čega je u travnju 2020. pokrenut postupak prekomjernog deficita. Premda je omjer duga u Hrvatskoj i Mađarskoj bio iznad praga od 60 posto BDP-a, smanjivao se do kraja prošle godine. Zbog pandemije se očekuje rast deficita proračuna i omjera duga u svih sedam država zbog usporavanja gospodarstva i fiskalnih paketa pomoći.

Problema nema ni na polju konvergencije tečaja; domaća kuna u režimu upravljanog fluktuirajućeg tečaja imala je malu kolebljivost, dok je bugarski lev unutar valutnog odbora fiksiran prema euru (1,95583 leva za 1 euro). Drugim valutama trgovalo se prema fleksibilnim tečajnim režimima pri čemu je tečaj većine bio vrlo kolebljiv, posebice tijekom napetosti na financijskim tržištima u ožujku 2020., napominju iz Frankfurta.

Politika povijesno niskih kamatnih stopa ECB-a prelijeva se i šire od eurozone što je benefit koji itekako osjećaju i zemlje bez eura. Samo u Rumunjskoj dugoročne kamatne stope više su od referentne vrijednosti koja je iznosila 2,9 posto, dok su najniže dugoročne kamatne stope zabilježene u Bugarskoj i Švedskoj.

Premda se u izvješću napominje da postojeći Zakon o HNB-u nije usklađen s propisima o nezavisnosti središnje banke, taj dio dokumenta dovršen je prije zakonskih promjena iz travnja koje su naknadno ocijenjene pozitivno.

Inače, izvješće o konvergenciji dvogodišnji je dokument koji nije vezan za proces ulaska u tečajni mehanizam, a procjenjuje jaz između ekonomija članica koje još nemaju euro s prosjekom 19 članica europodručja. U ovom trenutku u Europi svoje valute još imaju Hrvatska, Bugarska, Rumunjska, Mađarska, Poljska, Češka, Švedska, Danska (koje nema u izvješću zbog klauzule o izuzeću). Bitno je napomenuti da ovogodišnje izvješće tek djelomično dotiče probleme izazvane pandemijom pa će se taj utjecaj uistinu tek moći ocijeniti u narednom dokumentu za dvije godine.