Hrvatska u vanjskotrgovinskoj razmjeni u prva dva, kao i u prva tri mjeseca ove godine, bilježi pad izvoza na godišnjoj razini, a rast uvoza, što rezultira povećanjem deficita u robnoj razmjeni i smanjenjem pokrivenosti uvoza izvozom, pokazuju u srijedu objavljeni privremeni podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS).  

Po podacima službene statistike, Hrvatska je u prva dva mjeseca izvezla roba u vrijednosti 15,58 milijardi kuna, što je 1,2 posto manje nego u istom razdoblju lani, dok je istodobno uvoz porastao za 6,7 posto, na 25,47 milijardi kuna. 

Tako je vanjskotrgovinski deficit u prva dva mjeseca iznosio 9,9 milijardi kuna, što je 1,8 milijardi kuna više nego u prva dva mjeseca prošle godine. 

Pokrivenost uvoza izvozom od siječnja do veljače ove godine iznosila je 61,2 posto, pokazuju privremeni podaci DZS-a.

Iskazano u eurima statistika za prva dva mjeseca bilježi nešto manju stopu pada izvoza, za 0,6 posto, na 2,09 milijardi eura, a veću stopu rasta uvoza, za 7,4 posto, na 3,41 milijardu eura. 

Vanjskotrgovinski deficit tako je iznosio 1,32 milijarde eura, što je oko 247 milijuna eura više nego u prva dva mjeseca lani. 

Pokrivenost uvoza izvozom u prva tri mjeseca spustila se ispod 60 posto

Prvi podaci DZS-a za razdoblje od siječnja do kraja ožujka pokazuju još izrazitiji pad robnog izvoza, za 4 posto, na 24,3 milijarde kuna, uz istodoban rast uvoza za 6,6 posto, na 41,7 milijardi kuna. 

Izraženo u kunama robni je deficit u prva tri mjeseca ove godine porastao na 17,4 milijarde kuna, naspram 13,8 milijardi u istom razdoblju prošle godine. 

Pokrivenost uvoza izvozom tako je u prva tri mjeseca ove godine pala ispod 60 posto, na 58,3 posto, dok je u isto vrijeme lani pokrivenost bila 64,7 posto. 

Izraženo u eurima hrvatski je robni izvoz u prva tri mjeseca iznosio 3,26 milijardi eura, što je 3,6 posto manje nego u istom razdoblju lani, dok je uvoz porastao za 7 posto, na 5,59 milijardi eura. 

Tako je vanjskotrgovinski deficit u prva tri mjeseca ove godine iznosio 2,33 milijarde eura, dok je u isto vrijeme lani iznosio 1,85 milijardi eura. 

Prvi podaci DZS-a o robnoj razmjeni s inozemstvom u prva tri mjeseca ove godine pokazuju da je na pad izvoza utjecao pad izvoza u države nečlanice EU-a, za 15,7 posto, na 999,75 milijuna eura, dok je istodobno izvoz u zemlje članice EU-a porastao za 2,9 posto, na 2,26 milijardi eura. 

Istodobno je porastao uvoz i iz država članica EU-a, za 6,6 posto, na 4,42 milijarde eura, kao i iz zemalja koje nisu članice EU-a, za 8,2 posto, na 1,17 milijardi eura. 

U prva dva mjeseca rast izvoza prerađivačke industrije, a pad poljoprivrede i opskrbe električnom energijom

DZS u priopćenju o robnoj razmjeni iznosi detaljnije privremene podatke za prva dva mjeseca, i prema Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti i prema ekonomskim grupacijama zemalja. 

Podatci prema djelatnostima pokazuju da je prerađivačka industrija, koja u ukupnom robnom uvozu ima najznačajniji udio od gotovo 90 posto, u prva dva mjeseca zabilježila rast robnog izvoza, ali su na ukupna kretanja negativno utjecali pad izvoza poljoprivrede, šumarstva i ribarstva te opskrbe električnom energijom, plinom, parom i klimatizacija. 

Izvoz prerađivačke industrije u prva je dva mjeseca iznosio 1,87 milijardi eura, što je na godišnjoj razini porast za šest posto.

Pritom je, pod utjecajem i rasta cijena sirove nafte na svjetskom tržištu, snažno porastao izvoz rafiniranih naftnih proizvoda, za 49,1 posto, na 133,2 milijuna eura. 

Snažno je porastao i izvoz u proizvodnji motornih vozila, prikolica i poluprikolica, za 24 posto, na 101,5 milijuna eura, kao i još nekih važnih izvoznih djelatnosti unutar prerađivačke industrije, primjerice u preradi drva i proizvoda od drva i pluta, osim namještaja (za 18 posto, na 114,3 milijuna eura), proizvodnji strojeva i uređaja (za 10,2 posto, na 146,8 milijuna eura), proizvodnji gotovih metalnih proizvoda, osim strojeva i opreme (za 9,7 posto, na 137,2 milijuna eura), proizvodnja kemikalija i kemijskih proizvoda (za 8,7 posto, na 116,7 milijuna eura), proizvodnja prehrambenih proizvoda (za 5 posto, na 157,8 milijuna eura), itd.

Tek je nekoliko djelatnosti unutar prerađivačke industrije u prva dva mjeseca zabilježilo pad izvoza, pri čemu je snažnije, za 35,3 posto, na 142,7 milijuna eura pao izvoz u proizvodnji osnovnih farmaceutskih proizvoda i farmaceutskih pripravaka.

Izvoz je pao i u proizvodnji namještaja (za 11,9 posto, na 45,8 milijuna eura), kao i u proizvodnji odjeće (za 3,2 posto, na 94,7 milijuna eura). 

Na negativna ukupna kretanja odnosno ukupni pad robnog izvoza u prva dva mjeseca utjecalo je i zamjetnije smanjenje izvoza poljoprivrede, šumarstva i ribarstva, za 35,3 posto, na 78,6 milijuna eura, te još izrazitiji pad izvoza u opskrbi električnom energijom, plinom, parom i klimatizacija, za 56,8 posto, na 60,8 milijuna eura. 

Statistika prema ekonomskim grupacijama zemalja pokazuje da je i u prva dva mjeseca ove godine na ukupni pad izvoza utjecao pad izvoza u zemlje izvan EU-a, dok je izvoz u zemlje EU-a porastao. 

Naime, izvoz u zemlje EU-a je porastao za 6,5 posto, na 1,45 milijardi eura, a porastao je i uvoz iz tih zemalja, za 7,2 posto, na 2,72 milijarde eura. 

Hrvatska pritom bilježi rast izvoza u dva najvažnija vanjskotrgovinska partnera, u Njemačku za 17,6 posto, na 300,7 milijuna eura, te Italiju, za 11,1 posto, na 300,2 milijuna eura. Nasuprot tomu, izvoz u Sloveniju je pao za 3,6 posto, na 228,7 milijuna eura. 

Pad izvoza bilježi se i u zemlje CEFTA-e, za 3,8 posto, na 325,5 milijuna eura, pri čemu je snažnije pao izvoz u dvije susjedne zemlje, u Bosnu i Hercegovinu za 8,1 posto, na 180,7 milijuna eura, te Srbiju, za 9,8 posto, na 88,9 milijuna eura.