Za razliku od većine susjeda iz regije, Hrvatsku u 2015. čeka još jedna godina gospodarskog pada.
Domaći BDP past će 0,5 posto, a glavna kočnica rasta bit će slaba investicijska aktivnost, mlako povlačenje europskog novca te i dalje suzdržan privatni sektor, očekuju analitičari Erste banke. Premda generalna slika ne odustupa od one većine analitičara, osim jasno onih u Banskim dvorima, iz Erstea poručuju da se izgledi izvoza, koji je dosad bio svijetla iznimka zbog koje se ne bilježi i veći pad, također pogoršavaju. Europska gospodarstva na koja su uglavnom naslonjeni domaći izvoznici usporavaju, dok istovremeno ne jenjavaju geopolitičke tenzije između Zapada i Rusije. "Kad govorimo o perspektivama rasta, Hrvatska nastavlja zaostajati za zemljama regije", brutalna je dijagnoza Ersteovih analitičara.
Unatoč napetostima s Rusijom, srednja i istočna Europa pokazale su otpornost krizi zahvaljujući oporavku domaće potražnje pa će prosječna stopa rasta u regiji dosegnuti 2,5 posto u 2015., dok će istodobno eurozona ostvariti tek 1,1 posto rasta. "Kombinacija oporavka domaće potražnje i povećanja investicija bit će glavna pokretačka snaga gospodarskog rasta u srednjoj i istočnoj Europi u 2015.", smatraju u Ersteu. U trećem tromjesečju ove godine potrošnja kućanstava porasla je više od dva posto u Češkoj, Rumunjskoj i Poljskoj, a konačno je stigao i doprinos investicija rastu, od prosječno 1,4 posto. Budući da rast u regiji nije bio utemeljen isključivo na izvozu, to ga čini otpornijim na potencijalno pogoršanje vanjske potražnje.
Razdoblje drastične fiskalne konsolidacije i razduživanja je prošlo, uz izuzetak Hrvatske i Srbije, čija će gospodarstva i dalje biti opterećena produljenom fiskalnom konsolidacijom, ističe Erste. Uz rast od 3,1 posto u 2015. Poljska ostaje najbrže rastuće gospodarstvo petu godinu zaredom. Mađarska će usporiti na 2,3 posto jer se u narednoj godini više neće ponoviti rast javne potrošnje, dok će češki BDP biti u plusu 2,4 posto, slično kao i slovački od 2,5 posto. Oporavak u eurozoni ostaje nesiguran, a čini se da tržišta jedino izvjesnim drže da povećanja kamatnih stopa Europske središnje banke neće biti prije drugog kvartala 2017.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu