Na razini 28-članog EU-a sezonski prilagođena industrijska proizvodnja u kolovozu je porasla 0,1 posto prema mjesecu ranije kada je zabillježila isti postotni rast, izračunali su u europskom statističkom uredu.
U eurozoni je industrijska proizvodnja u kolovozu porasla za 0,4 posto u odnosu na srpanj kada je prema Eurostatovim podacima pala 0,4 posto.
Najveći je pad proizvodnje u kolovozu na mjesečnoj razini među zemljama EU-a čijim je sezonski prilagođenim podacima Eurostat raspolagao bilježila Hrvatska, za tri posto. U srpnju proizvodnja je porasla 2,9 posto.
Slijede Slovačka i Litva s padom proizvodnje u kolovozu za 2,6, odnosno 2,4 posto.
Najviše je pak porasla proizvodnja na Malti, za 5,6 posto. Izrazitije povećanje bilježile su Estonija i Latvija, s 3,9 odnosno, tri posto.
Prema kategoriji proizvoda, najviše je u EU u kolovozu pala proizvodnja energenata i netrajnih potrošačkih dobara, za po 0,6 posto. U eurozoni je najveći pad zabilježen u kategorijama energenata i trajnih potrošačkih dobara, za 0,4 posto.
Najviše je pak i u EU i u eurozoni porasla proizvodnja kapitalnih dobara, za 0,8 odnosno 1,2 posto.
Najveći pad europske proizvodnje od kraja prošle godine
Na godišnjoj je razini kalendarski prilagođena industrijska proizvodnja u EU u kolovozu pala dva posto, najviše od prošlogodišnjeg prosinca, pokazuju Eurostatove procjene. U srpnju smanjena je 1,2 posto.
U eurozoni je pala 2,8 posto, što je također njezin najveći pad od kraja prošle godine. U srpnju je prema revidiranim Eurostatovim podacima smanjena 2,1 posto.
Među zemljama EU-a čijim su podacima u europskom statističkom uredu raspolagali najviše je u kolovozu na godišnjoj razini pala industrijska proizvodnja u Slovačkoj, za 8,1 posto. Slijede Irska s padom proizvodnje za 6,2 posto i Rumunjska u kojoj se smanjila za 6,1 posto.
U Hrvatskoj je kalendarski prilagođena industrijska proizvodnja u kolovozu pala za 1,7 posto u odnosu na isti mjesec prošle godine, dok je u srpnju uvećana 2,9 posto, pokazuje Eurostatovo izvješće.
Najveći rast proizvodnje na godišnjoj razini bilježila je Malta, za 7,4 posto. Slijede Danska i Finska s rastom proizvodnje za 6,6 odnosno 4,5 posto.
Prema kategoriji proizvoda, najviše je u EU i eurozoni u kolovozu na godišnjoj razini pala proizvodnja energenata, za tri odnosno 3,3 posto.
Na oba je područja na godišnjoj razini porasla samo proizvodnja trajnih potrošačkih dobara, za 0,8 u EU te ja 0,4 posto u eurozoni.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu