Iako u Europi potrošnja plina konstantno raste, u Hrvatskoj pada, ili stagnira te nije realno za očekivati da će u narednih 20-30 godina doći do neke bitnije potrošnje plina u našoj zemlji, rečeno je na međunarodnoj konferenciji “Plin – energent budućnosti”, koja se u organiziraniji Večernjeg lista održala u Zagrebu. Hrvatska je “dobrih godina”, u razdoblju prije krize 2009., trošila oko pet milijardi kubnih metara plina godišnje, a danas je to spalo i na manje od tri milijarde. Kako je pojasnio Bruno Lacković iz Gradske plinare Zagreb, struktura nacionalne potrošnje plina je takva da na kućanstva otpada 22,3%, elektrane 22%, petrokemiju 20%, industriju i transport 15% te 21% na sve ostalo. Na skupu je bilo govora o sigurnosti opskrbe i cijeni plina za kućanstva te je zajednički stav da će novi plinski dobavni pravac, bilo da se radi o Sjevernom toku 2 ili Turskom toku te sve brojniji LNG terminali, uključujući i naš na Krku, stvoriti liberalizirano tržište koje garantira sigurnost opskrbe i prihvatljive cijene.

“Kada političari govore o plinu, tu se uvijek koriste dvije riječi – sigurnost opskrbe i Rusija. Kada o istoj temi govore gospodarstvenici, onda su to puno racionalnije priče koje se tiču strategije, tehničkih detalja i cijene”, ističe Christian Cleutinx iz Clingendael International Energy Programea iz Haga. Dmitry Semenov iz ruskog Ministarstva energetike kazao je da se Rusiju često optužuje kako koristi energente, prvenstveno, plin za svoje političke ciljeve, no da to ne stoji.

“Kada se govori o energetici, uvijek i svugdje je tu 99% riječ o cijeni i zaradi. Rusija, odnosno tada SSSR, je i u doba Hladnog rata striktnu poštovao sve ugovore za isporukama plina na Zapad, što neke zemlje, ponajprije Njemačka, i danas cijene te inzistiraju na realizaciji Sjevernog toka 2 usprkos pritiscima”, kazao je. Anvar Azimov, ruski veleposlanik u Hrvatskoj, ponovio je da se Rusija ne protivi LNG terminalu na Krku, no tvrdi da on nema ekonomske logike jer će ruski plin uvijek biti 20% jeftiniji od američkog LNG-a.