Hrvatska narodna banka (HNB) u nastavku godine očekuje daljnje usporavanje inflacije, koja bi se krajem godine mogla kretati oko pet posto, odnosno na razini cijele 2023. u prosjeku oko sedam posto, priopćio je HNB u četvrtak.

HNB se oglasio nakon što su Eurostat i DZS danas objavili prvu procjenu inflacije u Hrvatskoj u svibnju. Stopa inflacije u Hrvatskoj, mjerena indeksom potrošačkih cijena, u svibnju ove godine usporila je na 7,9 posto na godišnjoj razini, što predstavlja usporavanje inflacije šesti mjesec zaredom te najnižu stopu inflacije od ožujka lani.

Očekivano usporavanje inflacije u HNB-u temelje na pretpostavljenom zadržavanju cijena energenata i ostalih sirovina na svjetskom tržištu blizu trenutnih razina, nastavku administrativnog ograničenja cijena energenata i osnovnih prehrambenih proizvoda, kao i prognoziranom usporavanju inflacije u europodručju.

Doprinos usporavanju inflacije HNB očekuje i od povoljnog učinka baznog razdoblja, osobito zbog vrlo visoke razine cijena energenata u drugom i trećem tromjesečju prošle godine.

Iz HNB-a podsjećaju da je u svibnju godišnja stopa inflacije usporila šesti mjesec zaredom te je nakon 8,9 posto u travnju u svibnju iznosila 8,3 posto, mjerena harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena.

Usporavanju ukupne inflacije, ističe se,  najviše su pridonijele cijene energije i to zbog iščezavanja učinka primjetnog poskupljenja tih cijena u svibnju 2022., kao i njihovog pojeftinjenja u svibnju 2023.  godine u odnosu na prethodni mjesec.

“Usporavanje ukupne inflacije koje se bilježi u glavnim vanjskotrgovinskim partnerima (u Njemačkoj sa 7,6 posto na 6,3 posto, u Italiji sa 8,7 posto na 8,1 posto, u Austriji s 9,5 posto na 8,7 posto i u Sloveniji s 9,2 posto na 8,1 posto) upućuje na daljnje popuštanje uvoznih inflacijskih pritisaka”, ističu iz  HNB-a.

Navode kako su se pokazatelji kratkoročne dinamike ukupne i temeljne inflacije u svibnju  blago povećali, ali i da su unatoč tome na znatno nižoj razini nego sredinom prošle godine.

Investicijske dane Zagrebačka i Ljubljanska burza održavaju od 2014.

Na hrvatskom tržištu kapitala otpočetka godine je vidljiv pad likvidnosti, a ponuda na tržištu, u smislu IPO-a, bi trebala potaknuti potražnju, istaknuo je u četvrtak analitičar Intercapitala Domagoj Grčević.

Grčević je to izjavio za Hinu nakon predstavljanja hrvatskog, slovenskog i rumunjskog tržišta kapitala, održanog u sklopu Investicijskih dana Zagrebačke i Ljubljanske burze “CEE Investment Opportunities”.

Investicijske dane Zagrebačka i Ljubljanska burza održavaju od 2014. s ciljem povezivanja uvrštenih društava s analitičarima i investitorima. Na ovogodišnjem događanju uz hrvatske i slovenske kompanije sudjeluju i kompanije uvrštene na Makedonsku burzu te po prvi put i nekoliko rumunjskih kompanija s Bukureštanske burze.

Sudjelovanje je prijavilo 28 investicijskih društava i banaka, koje predstavlja 60-ak analitičara i investitora iz regije i inozemstva, a ukupno će održati oko 250 sastanaka s uvrštenim društvima.

Grčević je istaknuo da je na hrvatskom tržištu otpočetka godine definitivno vidljiv pad likvidnosti, koja i inače nije “bajna”.

Ocijenio je da je hrvatsko tržište kapitala u ovoj godini imalo bolju izvedbu nego globalno tržište, primjerice S&P 500, a glavni indeks Crobex je ostvario prinos od 13 posto u odnosu na kraj prošle godine.

No, Grčević je napomenuo da je rast došao na temelju “malo manje” likvidnosti, uslijed i makroekonomske situacije.

Kao svijetli primjer apostrofirao je inicijalnu javnu ponudu dionica (IPO) hrvatske IT kompanije Span na Zagrebačkoj burzi 2021. godine, pri čemu je ta kompanija nastavila s dobrim rezultatima, a u prva četiri mjeseca ove godine Spanova dionica bila je najtrgovanija, s 12 posto ukupnog prometa burze.

“Na svaki euro trgovanja, 12 centi je prošlo kroz Span”, pojasnio je Grčević, koji je kao dobar primjer ponude koja bi trebala potaknuti potražnju izdvojio i danas prezentirani IPO rumunjske kompanije Hidroelectrica na Bukureštanskoj burzi.

Inače, InterCapital Asset Management jučer je pokrenuo i uvrstio na Zagrebačku burzu ETF (Exchange Traded Fond) koji će pratiti rumunjski indeks BET-TR, što otvara priliku za ulaganje u rumunjsko tržište.

Ranije, 2020. to društvo je pokrenulo i ETF-ove vezane za indekse najlikvidnijih dionica na Zagrebačkoj i Ljubljanskoj burzi.

Remus Danila s Bukureštanske burze najavio je da bi se u lipnju na toj burzi trebale izlistati dionice kompanije Hidroelectrica, većinski državne tvrtke, pri čemu je plan prikupiti do dvije milijarde eura, što predstavlja najveći IPO u Rumunjskoj do sada.