S neto financijskom imovinom od 16.410 eura po stanovniku Hrvatska je ostala na 34. mjestu na Allianzovoj globalnoj ljestvici najbogatijih zemalja, koju predvodi SAD, pokazuje Allianzovo izvješće o globalnom bogatstvu objavljeno u srijedu.

U petnaestom izdanju svog izvješća, koje analizira imovinu i dugove kućanstava u gotovo 60 zemalja, Allianz je izvijestio da je neto financijska imovina u Hrvatskoj lani porasla za 6,7 posto, po stanovniku je iznosila 16.410 eura, ukupno oko 64 milijarde eura, čime je Hrvatska ostala na 34. mjestu ljestvice najbogatijih zemalja.

Bruto financijska imovina hrvatskih kućanstava lani je pak iznosila 89 milijardi eura, uz rast za 7,4 posto, dvostruko više nego prethodne godine. Glavni pokretač zabilježen je u segmentu osiguranja i mirovinskih proizvoda, za 14 posto, te kod vrijednosnih papira, za 12,5 posto.

Tri godine gubitka
“Udio osiguranja/mirovina u portfelju hrvatskih kućanstava posljednjih se godina stalno povećavao te je krajem 2023. dosegnuo 28 posto. Međutim, bankovni depoziti i dalje su najveća kategorija imovine, s udjelom od 46 posto, ali su zabilježili slab rast od 1,5 posto, najslabiji od vremena globalne financijske krize”, navode iz Allianza.

Financijska imovina uključuje gotovinske i bankovne depozite, potraživanja od osiguravajućih društava i mirovinskih institucija, vrijednosne papire (dionice, obveznice i investicijske fondove) i ostala potraživanja. U suprotnosti s globalnim trendom nova ulaganja u štednju povećala su se za 33 posto, na 5,4 milijarde eura. Međutim, hrvatski štediše prepolovili su nova ulaganja u bankovne depozite, na 0,8 milijardi eura, uz znatno povećanje novih ulaganja u osiguranje/mirovine i vrijednosne papire, za 70 i 113 posto, na 1,5 odnosno 2,8 milijardi eura.

Kao i drugi štediše, u vrijeme promjena kamatnih stopa hrvatska su kućanstva izbjegavala dionice i okrenula se obveznicama te investicijskim fondovima.

Dobri globalni rezultati
Gledano u realnim vrijednostima, ističu iz Allianza, slika nije više toliko pozitivna, s obzirom da se, kada se uskladi za rast inflacije, financijska imovina lani smanjila za 0,9 posto. U usporedbi s razinama iz 2020. godine, kupovna moć financijske imovine na kraju 2023. godine i dalje je manja za 0,4 posto, naveli su iz Allianza, poručivši da su hrvatski štediše imali tri godine gubitka.

Rast obveza porastao je u 2023. na 9,5 posto, što je najbrži rast od uspješnijih vremena prije globalne financijske krize. Međutim, s 32 posto, udio duga i dalje je 10 postotnih bodova ispod razine u to vrijeme, navode iz Allianza.

Ta osiguravajuća kuća u svom izvješću apostrofira “neočekivano dobre rezultate” na globalnoj razini, pri čemu se lani financijska imovina privatnih kućanstava povećala za 7,6 posto, što je više nego nadoknadilo gubitke iz prethodne godine, kada je zabilježen pad za 3,5 posto.