Nakon višegodišnjeg zaostajanja, Hrvatska je lani uhvatila priključak i naposljetku raste u skladu s prosjekom srednje i istočne Europe, premda u duljem roku postoji rizik zaostajanja. Ove godine domaće gospodarstvo porast će jednakim tempom kao i prošle – tri posto zahvaljujući još jednoj rekordnoj turističkoj sezoni, povoljnom vanjskom okruženju koje stimulira izvoznike, ali i široko rasprostranjenom rastu domaće potražnje. Najnovija je to prognoza predstavljena na polugodišnjem Macroeconomic Outlook 2018.-2019. Addiko banke oprezno optimistično naslovljenom "Produljeni, snažniji oporavak?".

Pametno kupljeno vrijeme
"Za hrvatske pojmove tri posto je solidna stopa rasta. Dobro je da osim domaće potražnje tom rastu sve više doprinose izvoz, ali i investicije', poručio je glavni ekonomist Addika Hrvoje Stojić podcrtavajući promijenjenu strukturu ekonomije. A nad njom je još uvijek sjena posrnulog koncerna Agrokor čiji se rizici još uvijek nisu u potpunosti materijalizirali, a ako je  suditi po najavama, revidirani rezultati bit će objavljeni krajem ovog tjedna. "Koliki će ti rizici biti, pokazat će vrijeme. Pametno je kupljeno vrijeme  za restrukturiranje da se dobije uvid  u održivost poslovanja poslovnih segmenata", kazao je Stojić uz opasku da koncern u nizu segmenata drži jake tržišne pozicije koje trebaju privući ulagače. Hrvatska u protekle dvije godine napokon provodi dugoročno zazivanu fiskalnu konsolidaciju koja je  uz poreznu reformu već donijela niz pozitivnih efekata za konkurentnost privatnih poduzeća te nastavak rasta gospodarstva.

Među njima su i rekordno povoljni uvjeti financiranja koji stimulativno djeluju na investicije, a uz osobnu potrošnju, su dvije ključne poluge stabilnosti rasta BDP-a, napominje Stojić. Štoviše, zahvaljujući rastu eurozone iznad potencijala, sve više poduprtom oporavkom investicija, te daljnjem rastu prihoda od turizma, Stojić i u 2018. prognozira jednak tempo rasta BDP-a od 3 posto. U idućoj godini osobna potrošnja blago će usporiti s ovogodišnjih 3,3 na 2,9 posto, a inflacija ubrzati s 0,8 na 1,2 posto.

Stopa nezaposlenosti, o kojoj se u posljednje vrijeme dosta govori u kontekstu efekta iseljavanja koje  umjetno uljepšava  statistiku, trebala bi se spustiti s ovogodišnjih 11,5, na 10,5 posto. Pospremanje javnih financija  spustilo je proračunski manjak na 0,4 posto BDP-a u  prvoj polovici godine, što Hrvatsku svrstava među predvodnice fiskalne konsolidacije u EU. Ipak, radi odustajanja od poreza na nekretnine i ranije od spuštanja opće stope PDV-a na 24 posto, u Addiko banci očekivano postavljaju pitanje "Quo vadis", ili u kojem smjeru, ide fiskalna konsolidacija.

No, unatoč nepoznanicama, Stojić je optimističan. Vjeruje da će i ovogodišnje brojke po drugi puta zaredom nadmašiti sva očekivanja na krilima rasta  poreznih  prihoda od sezone, iako će rast plaća u javnom sektoru, dugovi u zdravstvu i jačanje investicija povezanih s EU fondovima ubrzati dinamiku proračunskih rashoda. "Deficit proračuna u 2017. trebao bi se zadržati ispod jedan posto BDP-a (0,8  posto), a u idućoj smanjiti se na 0,5 posto BDP-a zahvaljujući ciklički  snažnijim prihodima te još jačoj ulozi EU fondova u javnim investicijama", kaže Stojić. 

Nagrada tržišta
Udio javnog duga trebao bi se smanjiti s 85,2 posto, koliko iznosi procjena za ovu godinu na 79,4 posto u 2018. godini, uz dok bi suficit platne bilance trebao pasti s 4,7 posto ove na 2,5 posto iduće godine. Vrijedi naglasiti da sva tri  scenarija  kretanja javnog duga pokazuju njegovo daljnje stavljanje pod kontrolu, s time da bi u optimističnom tempo pada omogućio zaron ispod maastriških 60 posto u 2022. godini.

Konačni izlazak iz procedure prekomjernog deficita te postepeno ispravljanje makroekonomskih neravnoteža tržišta su već nagradila. "Zadnjih nekoliko mjeseci hrvatska premija rizika pala je za oko 60 baznih bodova, barem dvostruko brže u odnosu na premiju rizika usporedivih ekonomija, što znači da tržišta računaju na poboljšanje rejtinga za bar jedan stupanj u narednih tri do šest mjeseci", rekao je.

"Da bi se rejting nastavio poboljšavati, potreban je nastavak reformi. Nakon porezne, idući korak ka konkurentnosti treba tražiti u ukidanju brojnih parafiskalnih nameta, pojednostavljenja uvjeta poslovanja, odnosno fleksibilizacije tržišta rada pa i javnog sektora gdje je masa plaća još visoka. Vidi se da Vlada kreće u tom  smjeru, a ako se većina spomenutog realizira, efekti bi trebali biti čak i puno veći u odnosu na pozitivan efekt porezne reforme", poručio je. Hrvatska bi mogla zabilježiti i višu stopu rasta iznenadi li pozitivno potražnja iz  inozemstva, turističke brojke, povlačenje novca iz europskih fondova, kao i saldo stranih investicija te monetarni i fiskalni stimulans. 

Neuredno restrukturiranje
Među negativnim rizicima u Addiko banci vide neuredni scenarij restrukturiranja Agrokora, dobro znani problem dostupnosti kvalificirane radne snage, rastući populizam te nepredvidivu regulativu koja utječe na poslovanje financijskog sektora, ponajviše banaka. I taman kad je Hrvatska uhvatila korak sa zemljama u okruženju, u Europi tinja bojazan od rasplamsavanja nove krize. Iako eurozona bilježi oporavak, pet godina nakon dužničke krize Thomas Mayer iz Flossbach von Storch Research Instituta smatra da kriza u EU nije prevladana.

Taj nekadašnji ekonomist Deutsche banke i i Goldman Sachsa istaknuo je pred okupljenom dvoranom kako je glavni razlog problema – prekomjerni dug, i dalje prisutan, a udio duga svih sektora u BDP-u danas veći nego prije deset  godina. Šok iz Kine, čiji se financijski instrumentarij otvoreno uspoređuje s američkim tržištem hipotekarnih kredita, prvi je u nizu mogućih udara. Puno bliže, u samom srcu Europe, iz Italije prijeti politički šok na izborima početkom 2018.

Zasad nitko ne može osigurati stabilnu većinu koja bi, između ostalog, osigurala ostanak Italije u eurozoni, pa bi u krajnjem  slučaju izostanak povjerenja mogao  dovesti do naglog zaustavljanja  financiranja. Scenariji za budućnost ovise  o političkim vjetrovima i dogovoru o  budućnosti Europe kancelarke Angele Merkel i francuskog predsjednika Emmanuela Macrona. Jedini konkretan korak koji će Europu zaštititi od nove krize jest povećanje fiskalne odgovornosti, kao i otpornosti  gospodarstva  smanjenjem duga, no to je korak  u kojem se, nažalost, ne ide, zaključio je Mayer.