Krajem travnja ove godine javni dug Hrvatske iznosio je u apsolutnim iznosima 49,2 milijardi eura što je 2,2 milijarde eura ili 4,6 posto više u odnosu na kraj travnja 2023. godine.

Rast duga opće države u promatranom razdoblju posljedica je isključivo rasta zaduživanja središnje države.

Naime, ostale sastavnice podsektora opće države (fondovi socijalne sigurnosti i lokalna država) zabilježile su smanjenje duga. Središnja država s ukupnim dugom od 48,2 milijardi eura čini 98,1 posto ukupnog javnog duga.

“Uz napomenu da su podaci o strukturi duga opće države po glavnim dužničkim instrumentima i ročnosti duga dostupni samo za nekonsolidirani dug opće države, u strukturi duga prevladavaju dugoročni dužnički instrumenti (obveznice) na koje se odnosi oko 65 posto. Slijede krediti i depoziti (s oko 30 posto) te na kraju kratkoročni dužnički vrijednosni papiri. Nekonsolidirani dug čini maastrichtski dug uvećan za međusobna dužnička potraživanja između jedinica u sektoru opće države”, piše analitičari Raiffeisen banke Petar Bejuk.

Prema podacima o strukturi duga, na kraju travnja, unutarnji dug opće države iznosio je gotovo 34,4 milijardi eura (+1,1% u odnosu na kraj 2023.), te je činio gotovo 70 posto ukupnog duga, prenosi tportal.

Inozemni dug opće države je uz povećanje za 3,8 posto u odnosu na kraj 2023. krajem travnja iznosio 14,8 milijardi eura.

“Promatrano u relativnom izrazu, ukupan dug opće države na kraju prvog tromjesečja 2024. godine iznosio je 63,3 posto godišnjeg BDP-a i bio je 0,2 postotna boda viši u odnosu na kraj 2023. U odnosu na isto razdoblje prethodne godine bio je niži za solidnih 5,3 postotnih bodova. I dalje povoljna kretanja u dinamici javnog duga rezultat su prije svega nastavka pozitivnih gospodarskih aktivnosti odnosno izraženog rasta nominalnog BDP-a i na početku 2024.

Uz očekivan nastavak rasta gospodarske aktivnosti, relativni pokazatelj kretanja javnog duga nastavit će padati prema razini oko 60 posto BDP-a u 2024.

Gospodarski rast predvođen osobnom potrošnjom uz još uvijek povišenu inflaciju nastavlja djelovati povoljno na rast proračunskih prihoda. Ipak, on neće nadmašiti rast na rashodnoj strani što će dovesti do pogoršanja proračunskog salda.

Prema našim očekivanjima, na razini cijele 2024. godine očekujemo manjak konsolidirane opće države na razini 2,2% BDP-a”, zaključuje Bejuk.