Više od 230.000 građana Hrvatske lani je za štednju biralo investicijske fondove, pri čemu je prosječni ulog premašivao 60.000 kuna što predstavlja godišnji rast od deset posto, izračunali su u Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK) povodom Svjetskog dana investicijskih fondova.

Na domaćem tržištu posluje 95 otvorenih investicijskih fondova s javnom ponudom (skraćenice UCITS) koji upravljaju s 18,97 milijardi kuna imovine.

U usporedbi s veljačom 2020., prošla godina donijela im je stagnaciju imovine, odnosno vrlo blagi rast od 0,3 posto, što nije loš rezultat s obzirom na nervozna povlačenja uloga početkom pandemije.

Kako ulažu Europljani?
Oni koji štede u investicijskim fondovima u više od dvije trećine slučajeva (69 posto) biraju obvezničke fondove, 11 posto imovine povjereno je onima s fokusom na dionice, 13 posto je u ostalima, dok je 7 posto novca u mješovitima.

Takav izbor izgledno se može tumačiti manjom sklonosti investitora riziku jer odstupa, primjerice, od izbora europskih ulagača. Zanimljivo je istaknuti da je prema redovitoj analizi Europskog udruženja upravljanja imovinom za siječanj, 44 posto imovine bilo u dioničkim fondovima koji (još uvijek) uspijevaju ostvarivati više prinose od konkurencije zahvaljujući godinama obilja natiskanog novca koji se prelio u valuacije na svjetskim burzama.

Nakon dioničkih, četvrtina ukupne imovine povjerena je obvezničkim fondovima, slijede mješoviti s 18 posto, novčani s 11 posto, dok je u kategoriji ostali tri posto imovine. Za razliku od domaćeg tržišta koji je podvuklo crtu pod stagnaciju, u europskim fondovima imovina pod upravljanjem smanjena je preko tri posto u siječnju u odnosu na prosinac, na 13,5 milijardi eura.

Iz Udruženja investicijskih fondova pri HGK, na čijem je čelu Hrvoje Krstulović, poručuju da je su fondovi namjenjeni širokoj javnosti i to kako bi od mlađih dana učinkovito upravljali svojom štednjom.

“Fond omogućava jednostavan pristup svjetskim tržištima kapitala, uz profesionalno upravljanje imovinom fonda. Većina kućanstava u razvijenijim zemljama Europe, a pogotovo SAD-a ili Velike Britanije, dugoročno štede redovitim mjesečnim uplatama u investicijske fondove, to jest putem investicijskih planova”, kaže.

Osim građana, fondovi su izbor i za startupe koji u njima “mogu imati financijsku i savjetničku podršku u realizaciji svojih poslovnih ideja”, dodaje Krstulović.

Najpovoljnija rješenja
U povodu Svjetskog dana investicijskih fondova iz Komore poručuju da organiziraju različite događaje koji za cilj imaju povezati (realno) gospodarstvo i financijske institucije. Cilj nije samo komunikacija između dva ključna segmenta ekonomije, nego i pronalazak najpovoljnijih rješenja za financiranje budućeg poslovanja te razvoj.

“Alternativni investicijski fondovi u tom segmentu imaju značajnu ulogu te očekujemo njihovu veću afirmaciju u budućnosti i rast njihovih ulaganja u hrvatsko gospodarstvo”, kazao je potpredsjednik Komore Tomislav Radoš.

Za domaće štediše prvi izbor gdje pohraniti novac ostaju banke, ne zbog visine kamata već igranja na sigurno, budući da država garantira za depozite u bankama do 100.000 eura, što ne vrijedi za uloge u fondovima. Lani je bankama povjereno gotovo 35 milijardi kuna, pa su depoziti krajem veljače dosegnuli 366,2 milijarde kuna.

S monetarnim zaokretom da se obuzda inflacija izgledno slijedi rast kamatnih stopa koji bi i druge klase imovine mogao učiniti primamljivijim izborom za ulaganja. Stručnjaci su ipak suglasni u tome da je nezaobilazni uvjet odmaka od fokusa na banke podizanje financijske pismenosti građana i gospodarstva, posebnice mladih.