Hrvati mjesečno štede u prosjeku 443 kune, što je gotovo triput manje od Austrijanaca koji svakoga mjeseca "stavljaju sa strane" 170 eura (1275 kuna). Nijemci su još štedljiviji i mjesečno u prosjeku izdvajaju 199 eura (gotovo 1500 kuna). Četrdeset posto više od nas štede Česi koji izdvajaju 83 eura mjesečno, a Poljaci čak 68 posto više (99 eura). Rezultati su to istraživanja koje je u kolovozu provela agencija IMAS za austrijsku Erste grupu. Usporedi li se s državama srednje i istočne Europe koje su članice Europske unije u kojima je provedeno istraživanje, Hrvatska je bolja jedino od Mađarske i Rumunjske u kojima građani mjesečno izdvajaju 49 eura, odnosno 39 eura. Od ostalih država CEE regije koje nisu članice EU Hrvati štede više od građana Srbije koji mjesečno izdvajaju 43 eura, Ukrajinaca koji štede 46 eura te stanovnika Crne Gore koji svakoga mjeseca stavljaju 42 eura sa strane. Bolji od Hrvata su pak građani Turske koji u prosjeku štede 71 euro mjesečno.

Pozitivan pomak

"Usporedi li se sadašnje stanje s prošlim godinama, važnost štednje znatno je porasla za većinu građana regije. To je dobra vijest s obzirom na to da štednja daje potporu zaduženim kućanstvima i podiže razinu likvidnosti financijskog sektora", poručio je Martin Škopek, čelni čovjek poslovanja s građanima Erste grupe.Naime, Ersteovo je istraživanje pokazalo kako 75 posto anketiranih građana Hrvatske štednju smatra važnom, i to neovisno o dobi. Njih samo šest posto uopće ne vidi važnost štednje. Istodobno 41 posto građana smatra da je štednja posljednjih godina postala sve važnija, a njih 22 posto tvrdi da je štednja izgubila važnost koju je imala prije. Preostalih 37 posto smatra da nema promjene u tom segmentu. Najveći broj ispitanih, njih 41 posto, odlučuje se na klasičnu štednju – štedne knjižice i bankovni računi. Potom slijede životna osiguranja, stambene štedionice i dobrovoljna mirovinska štednja.

Iznimka u Mađarskoj

I u Srbiji građani najviše preferiraju depozite, a potom police životnog osiguranja. U Mađarskoj su pak najpopularnije police životnog osiguranja koje čine 38 posto "tržišta" štednje. Nakon toga (31 posto) slijede klasični štedni računi. Istraživanje je pokazalo i da se manji broj građana Hrvatske odlučuje ulagati u vrijednosne papire i investicijske fondove. Općenito, petina ispitanika oprezna je prema ulaganju u takve oblike imovine, a kao osnovni razlog ističu povećani rizik, nesigurnost i prethodna iskustva. Kada se rezultati Ersteova istraživanja detaljno raščlane, muškarci u Hrvatskoj mjesečno u prosjeku štede 486 kuna, a žene izdvajaju 409 kuna. Najviše štede građani u dobi između 30 i 49 godina, u prosjeku je riječ o 467 kuna mjesečno. Građani između 15 i 29 godina prosječno mjesečno štede 459 kuna, a stariji od 50 godina 415 kuna. Ostalih 30 posto građana koji ne štede kao glavni razlog navode nemogućnost odvajanja novca za te potrebe. Najveći strah Hrvata koji štede je, a riječ je o njih 65 posto, da će tečajne promjene smanjiti vrijednost njihove ušteđevine.

Većina u eurima

To ne čudi s obzirom na to da je, prema posljednjim podacima Hrvatske narodne banke, u eurima denominirano dvije trećine štednih i oročenih depozita koji su na kraju kolovoza u domaćim bankama iznosili 193,6 milijardi kuna. Istraživanje Erstea je pokazalo da 34 posto ispitanih Hrvata uopće nije zadovoljno iznosom koji uspijevaju uštedjeti, a samo 10 posto anketiranih nema primjedbe na količinu novca koju stavljaju "sa strane".