Štednja u zemljama srednje i istočne Europe porasla je u 2020. godini, unatoč krizi izazvanoj pandemijom, pokazuje istraživanje Erste banke. Međutim, iako je trend rasta štednje zabilježen i u Hrvatskoj, u odnosu na zemlje okruženja stojimo najlošije.

Najnovije istraživanje „Novac je važan“ koji je za Erste provela agencija IMAS pokazuje da su štediše u Češkoj i Srbiji „stavile na stranu“ najviše novca u ovoj godini.

Naime, te dvije države bilježe rast štednje za 9 posto na godišnjoj razini čime su nadmašili Rumunje koji su štednju povećali šest posto te Mađare koji su uštedjeli 3 posto više. U Slovačkoj i Hrvatskoj zabilježen je rast od dva posto.

Najbolji Slovaci

U apsolutnim iznosima, Slovaci su mjesečno „na stranu“ stavljali 113 eura što je 2 posto više nego godinu ranije, a blizu su im susjedi Česi s mjesečnim iznosom od 109 eura. Po tom pokazatelju, štednja u Češkoj uvećana je četiri posto.

Zbog tečajnih razloga mjesečni iznos štednje smanjio se u Mađarskoj za tri posto na 63 eura dok je u Hrvatskoj isti iznos stagnirao u odnosu na lani. Iako i dalje zaostaju za Rumunjima koji su mjesečnu štednju povećali za četiri posto na 59 eura, Srbi su ostvarili najsnažniji godišnji rast od 10 posto, sa 35 na 44 eura.

Općeniti trend povećanja štednje u ovoj godini još je jasniji ako se podaci usporede s 2015. godinom. Naime, su svim navedenim državama građani su u tom petogodišnjem razdoblju odvojili znatan novac.

U posljednjih pet godina štednja se najviše povećala u Češkoj, za čak 43 posto te Mađarskoj koja bilježi povećanje od 34 posto. Rumunji su između 2015. i 2020. povećali štednju za 28 posto, Srbi za gotovo 26 posto, a Slovaci za 20 posto.

Hrvatska pak jedina bilježi jednoznamenkaste stope rasta, od svega 5 posto. Ovako visoke razine rasta pokazuju da rastuća većina ispitanika – njih gotovo dvije trećine – u srednjoj i istočnoj Europi smatra da je štednja vrlo važna.

Udjel ispitanika koji tako misle kreće se od 69 posto u Srbiji do 86 posto u Slovačkoj. U Hrvatskoj tako razmišlja 83 posto anketiranih.

Općenito pogoršanje

Vjerojatno pod utjecajem krize uzrokovane koronavirusom, broj ispitanika kojima je štednja vrlo važna najviše je porastao u Mađarskoj i Slovačkoj (za 10 posto), kao i Češkoj (8 posto) i Rumunjskoj (6 posto).

Veći iznos štednje koji je ove godine mogao biti izdvojen zasluga je viših prihoda s jedne strane te otkazanih velikih kupnji s druge strane.

Istovremeno, ove je godine u istraživanju primijećen rast udjela ispitanika koji tvrde da im se osobna financijska situacija općenito pogoršala u proteklih nekoliko godina, s rastućim troškovima života i utjecajem COVID krize kao vodećim razlozima za manji izdvojeni mjesečni iznos štednje.

Izvršni direktor Erste Groupa Bernd Spalt komentirao je kako je dobra vijest da se u pandemijskoj 2020. mjesečni iznos štednje u srednjoj i istočnoj Europi nije smanjivao.

„Snažna averzija prema riziku u regiji se nastavlja kroz snažno oslanjanje na jednostavne bankarske usluge kao što su štedni depoziti, iako u okružju ultra niskih kamatnih stopa takvi proizvodi ne mogu podržati jačanje financijskog prosperiteta“, ocijenio je Spalt.

Istraživanje je ocijenilo i zadovoljstvo štediša ušteđenim iznosom, a tu rezultati snažno variraju od države do države. Tako je preko 40 posto Čeha i Slovaka zadovoljno iznosom koji uspijevaju mjesečno izdvojiti. S druge strane, tek je svaki četvrti ispitanik u Mađarskoj i Srbiji zadovoljan mjesečnom štednjom.

U Hrvatskoj je pak svaki treći ispitanik zadovoljan po tom pitanju. Međutim, u odnosu na 2019. ove je godine pao udjel nezadovoljnih štediša u većini država, a najviše u Srbiji, za 8 posto, te Hrvatskoj, za 6 posto.

Valja naglasiti kako je do pada nezadovoljstva došlo unatoč činjenici da je udjel ispitanika koji su izjavili da su morali smanjiti štednju porastao u svim državama, dosegnuvši čak 38 posto u Rumunjskoj. U Hrvatskoj 21 posto ispitanika tvrdi da ove godine štedi manje.