Uključe li se banke na korporativnu listu TOP 505 sastavljenu od perjanica realnog sektora, najveći kreditori plasirali bi se pri samom vrhu, iako će prošlu godinu ostaviti pod egidom ‘ne ponovila se uskoro’.Uz uteg recesije petu godinu zaredom, poslovanje bankarskog sektora u 2013. odredilo je zatezanje regulatornog obruča.

Obračun s lošim kreditima i povećanim rezervacijama za njihovo pokriće banke su platile padom dobiti od gotovo tri četvrtine na razini sustava. Iznos koji je ranije ostvarivala jedna od najvećih banaka, oko stotinu milijuna eura neto dobiti, sa zadnjim danom prosinca uspjele su jedva zabilježiti sve zajedno. Bruto dobit 30 domaćih kreditora potonula je 73 posto na tek 1,02 milijarde kuna, a milijunski minusi nisu zaobišli ni najveće. Nesumnjivo loša vijest za dioničare i menadžment, isparavanje dobiti je jednokratan efekt koji nije zabrinjavajući ni za banke ni stabilnost sustava u cjelini jer se ne dotiče temeljnog poslovanja.

Najveći nisu pošteđeni
Lokalna podružnica UniCredita – Zagrebačka banka, koja drži 26,4 posto tržišta, ostvarila je gotovo 40 posto manju neto dobit u usporedbi s godinom ranije. Poslovni prihodi na razini grupe Zagrebačke banke pali su 2,4 posto na 5,1 milijardi kuna, što je u razini šestorangiranog HEP-ODS-a. Pritom je neto kamatni prihod pao za 4 posto zbog kvarenja portfelja i rasta loših kredita. Niža zarada od kamate u kombinaciji s blagim rastom troškova smanjila je dobit (prije rezervacija) na 2,53 milijarde kuna ili 5,5 posto manje nego 2012. godine. Promjena regulative koja je zaživjela od prvog listopada 2013. i doseg njezina utjecaja vidljivi su upravo na najvećem kreditoru: čak 1,6 milijardi kuna rezervacija ili skok 40 posto u godinu dana.

Breme zvano rezervacije
Zalihe rezervacija za trećinu, ukupno 785,4 milijuna kuna, povećala je i Privredna banka Zagreb iz okrilja talijanske grupacije Intese Sanpaolo. Neto kamatni prihod kliznuo je 6,2 posto na 2,25 milijardi kuna, a troškovi su blago smanjeni. Druga banka s tržišnim udjelom od 16 posto zabilježila je 1,83 milijarde kuna dobiti prije rezervacija, dok je neto dobit grupe pala za 19 posto pa je banka godinu zaključila na 821,1 milijun kuna dobiti u što je uključen jednokratni efekt prodaje PBZ Investa od 133,5 milijuna kuna. Ideal što nižeg omjera troškova i prihoda poslovanja u PBZ-u smanjen je na 45,4 posto što je u usporedbi s tržišnim liderom gotovo pet postotnih bodova manje.

Prošlogodišnje rezervacije izbrisale su i znatan dio neto dobiti i ostalih. Erste banka ostvarila je tek 68,4 milijuna kuna, u usporedbi s 482,7 milijuna kuna krajem 2012., dok je Raiffeisen banka imala dobit od 276 milijuna kuna, 60-ak manje nego godinu ranije…Godišnja bilanca je poprilično nemilosrdna i izazvala je dosta nervoze u bankarskim krugovima, a čak polovica banaka nagomilala je kumulativno 942 milijuna kuna gubitaka. Gotovo polovica tog iznosa, 402 milijuna kuna odnosi se na Hypo Alpe-Adria banku kao posljedice ‘generalnog čišćenja’ portfelja, dok je s ljestvice deset najvećih igrača u minusu je poslovala samo Sberbanka i to sa 36,3 milijuna kuna.

Manje depozita
Kombinacija krize, koju nije ublažio ni dugo iščekivani ulazak u Europsku uniju, te strože regulative rezultirala je smanjenjem depozita i imovine banaka u prošloj godini. Umjesto poboljšavanja poslovne klime i povjerenja, dodatnu neizvjesnost donijele su predstečajne nagodbe zbog kojih se očekuju masovni otpisi u korporativnom sektoru pa ne treba isključiti mogućnost novog razduživanja. Na to su banke odgovorile još jačim pooštravanjem uvjeta kreditiranja i ‘podebljavanjem’ svojih pozicija likvidnosti što ne ide na ruku toliko željenom oporavku. Uz pad osobne potrošnje koja najjače ruši BDP i negativna očekivanja o dohocima, građani se i dalje razdužuju pa je država ta na koju banke računaju u pogledu prihoda u 2014. Istodobno, štednja u bankama raste zahvaljujući visokim kamatnim stopama na oročenu štednju iznad 2,5 posto.

Mogu li ‘mali’ opstati?
Bez puno iznenađenja u trenutnim uvjetima, nezaustavljivo se nastavilo kvarenje portfelja jer građani i tvrtke imaju sve manje prostora za uredno vraćanje kredita. Udio loših kredita dosegnuo je 15,6 posto na kraju godine. U svjetlu slabih očekivanja o rastu, ranjivog nekretninskog sektora, kao i visoke nezaposlenosti i velikog ‘upitnika’ koji se skriva iza predstečajnih nagodbi u vidu tek odgođenih stečajeva, rast loših kredita je očekivan i u narednim mjesecima će ga potvrditi i službena statistika. S obzirom na to da nema naznaka oporavka (unatoč Proceduri prekomjernog deficita koja od država uobičajeno traži dublje reformske zahtjeve), banke će se i nadalje koncentrirati na troškovnu efikasnost i uštede. Za njih prostora imaju samo velike banke koje su u prve mjesece 2014. ušle smjenama dugogodišnjih menadžera koji su oblikovali sektor u proteklih desetak i više godina. Manji igrači nemaju puno prostora, kapitala ni vremena za promišljanje već su suočeni na izbor konsolidacija ili stavljanje ključa u bravu. Treće opcije za većinu, nažalost, nema.